Delegacija Asocijacije „Zajedno za bh. malinu“ putuje u Srbiju gdje bi večeras u općini Arilje (Zlatiborski okrug) trebalo da se sastane s predstavnicima Asocijacije malinara Srbije.
Cilj sastanka je usaglašavanje zajedničkog djelovanja dviju asocijacija u Srbiji i Bosni i Hercegovini, potvrdio je Feni predsjednik bh. Asocijacije Edin Mameldžija, s kojim su zajedno putuju članovi Upravnog odbora Milan Vukanović i Admir Durmo.
Teme razgovora bit će i općenito unapređenje malinarstva u BiH i Srbiji, te nastup na tržištima.
Predstavnici proizvođača malina u Srbiji, hladnjačara, te vlasti te države borave u Poljskoj da bi utvrdili cijene tog voća i uporedili ih s cijenama u Srbiji.
Odlazak u Poljsku je rezultat zajedničkog dogovora proizvođača, hladnjačara i predstavnika države da bi se utvrdilo tačno stanje na tržištu malina u Poljskoj, koja je, osim Srbije, jedan od najvećih proizvođača tog voća.
Proizvođači maline u Srbiji od otkupljivača zahtijevaju otkupnu cijenu od 1,83 eura ili 220 dinara za kilogram, dok je trenutna cijena koju nude otkupljivači u toj zemlji 130-140 dinara.
Otkupna cijena maline na domaćem tržištu bit će tema sastanka danas i u Sarajevu federalnomg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića s kantonalnim resornim ministrima, na kojem će ministar Dedić, kako je najavio, predložiti da svi kantoni u Federaciji BiH riješe pitanje otkupne cijene malina na način na koji je to uradila Vlada Unsko-sanskog kantona smatrajući da je iznos od 2,5 KM prihvatljiv za sve strane.
– Mislim da bi primjer Unsko-sanskog kantona trebali slijediti i ostali kantoni. Važno je i uvođenje novih pravila za otkupljivače kojima će se od sada isplaćivati subvencije, ali tek nakon što izmire svoje obaveze prema malinarima – kazao je Dedić.
Bosna i Hercegovina s proizvodnjom malina većom od 20.000 tona je na 8. mjestu proizvođača u svijetu i sa 6,7 posto učestvuje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji malina.
S tim udjelom u svjetskom tržištu, BiH je država koja preuzima cijene od drugih, kako kupovne tako i prodajne. Najveći bh. konkurenti su Poljska s više od 100.000 tona i Srbija s proizvodnjom iznad 80.0000 tona godišnje proizvodnje, a navedeni podaci se odnose na proizvodnju iz prethodnih godina.
