Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu, piše Avaz.
Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.
“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.
Izuzetno od ovih odredbi visoki predstavnik je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.
To znači da su sve donesene odredbe visokog predstavnika stupile na snagu.
Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provest će se pilot projekat u deset općina za lokalne izbore. To znači da se puna implementacija izmjena glede tehnologija može očekivati tek na narednim izborima 2026. godine.
Također je bitno naglasiti, da je ovim izmjenama da Šmit odredio da CIK imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje općinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.
Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje, pa je tako Šmit regulirao djelovanje online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju, a što je postala uobičajena pojava pred izbore u BiH.
Svojim izmjenama, Šmit je također zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
Također, Šmitovim izmjenama onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima.
Naravno, najzanimljivije će biti pratiti reakcije iz RS na stupanje na snagu ove odluke s obzirom da su Milorad Dodik i rukovodstvo ovovg entiteta rekli da neće priznati Šmitove izmjene, te da će Republika Srpska donijeti vlastiti Izborni zakon. Dodik se, podsjetimo, sudi na Sudu BiH upravo zbog krivičnog djela neprovođenaj Šmitovih odluka.
