Proizvodnja duhana u BiH, koji je nekada bio tradicionalna poljoprivredna kultura, dotakla je dno. Istovremeno, vodeća smo zemlja po crnom tržištu duhana. Nakon gašenja fabrika duhana u Mostaru i Banjoj Luci, a potom i u Sarajevu, bijeljinsko preduzeće još je jedino preostalo tog tipa u našoj zemlji. No, iz godine u godinu uslovi proizvodnje su sve teži, a kooperanata sve manje.
Pred duhanarima Sembnerije i Posavine čiji broj je, od nekadašnjih 500 danas trostruko manji, još je jedna neizvjesna sezona. Ulazak u novi proizvodni ciklus, nakon prošlogodišnjih gubitaka, u proizvodnji prati enorman rast svih proizvodnih imputa, a otkupne cijene, kao i podsticaji, iako ove godine nešto veći – i dalje su nedovoljni da bi proizvodnja bila rentabilna.
„Mi smo godinama kuburili s tim, izlazili i na proteste, ali Vlada nije zainteresovana da pomogne ovaj tip proizvodnje“, kaže proizvođač Petar Ilišković.
Bato Perić ističe kako je sadašnjih 75 feninga malo – a da bi premija za rentabilnu proizvodnju trebala biti bar 2 marke.
Disbalans između uloženih sredstava i otkupne cijene veliki broj proizvođača pokušava amortizovati predajom duhana na crno tržište, na kojem, govore podaci, završi oko 60% godišnjeg prinosa, što za posljedicu ima ogromne gubitke u državnom budžetu.
„BiH je, nažalost, postala lider na tom neslavnom crnom tržištu – nekad je to bila Crna Gora. Jedna od mjera je smanjenje akciza na proizvode, druga je pojačana kontrola, veća saradnja UIO-a BiH i entitetskih organa“, navodi Svetozar Mihajlović, predstavnik bijeljinskog duhanskog preduzeća.
I dok legalno tržište za kilogram duhana prve klase nudi otkupnu cijenu koja iznosi oko 3 marke po kilogramu, na crnom tržištu je od 8 do 12 maraka. Kako bi stimulisali proizvođače da nastave proizvodnju, ali i održe legalne tokove, organizatori proizvodnje povećali su otkupnu cijenu – ove godine iznosi 5 KM. Za 30 posto. Veći su i podsticaji
„Ove godine se smanjio broj proizvođača, smanjila se proizvodnja i zato je i povećana premija. Ako se desi veća proizvodnja u ovoj godini, samim tim će se smanjiti podsticaj po kilogramu proizvedenog duhana, objašnjava Brankica Tomaš, načelnica Odjeljenja za prehrambenu industriju pri Ministarstvu poljoprivrede RS-a.
Duhan uzgojen u BiH prodaje se, navode, po najnižim cijenama u Evropi, s obzirom na to da je naša zemlja među posljednjima po visini podsticaja. Ipak, uprkos smanjenoj proizvodnji i nedostatku radne snage, organizatori očekuju da ove godine otkupe oko 250 tona duhana
„Sa tih 250 tona ova firma može da preživljava, da se nastavi baviti ovom djelatnošću i da smo interesantni stranim kupcima koji baš traže količine“, poručuje Čedomir Gotovčević, direktor bijeljinskog duhanskog preduzeća.
U nedostatku domaćih fabrika, otkupljeni duhan izvozi se u Bugarsku, Grčku i Italiju. Podsjetimo, 70-ih godina prošlog vijeka u BiH se proizvodilo 25.000 tona duvana. 90-ih godina proizvodnja je pala na 10.000 tona. Danas, proizvodnja je oko 200 tona godišnje.
federalna.ba
