Sinoćnji potres u Hercegovini po jačini je bio sličan petrinjskom potresu iz 2020. godine, no zahvaljujući stjenovitom, krškom tlu blaži su efekti, rekao je seizmolog Krešimir Kuk.
Iako je potres u Hercegovini bio neznatno slabiji od petrinjskog potresa, tlo je na tom prostoru drugačije od rastresitog tla na Banovini koje nije dobro za potrese. U Hercegovini se radi o stjenovitom, krškom području i onda su efekti potresa blaži jer ne dolazi do pojačavanja, tzv. amplifikacije trešnje, izjavio je Kuk gostujući u emisiji RTL Danas.
Dodao je i da je potres u Hercegovini oslobodio 1,4 puta manje energije od petrinjskog potresa.
“Seizmička aktivnost je pojačana na ovim područjima, i to već duže vrijeme, što se primjećuje i po potresima u Grčkoj, Albaniji, Turskoj, na našim prostorima, kao i sada u Bosni i Hercegovini”, rekao je Kuk.
Seizmička aktivnost pojačana je u odnosu na dugogodišnji prosjek, iako je, istaknuo je, prosječnost relativan pojam u seizmologiji jer se potresi ne događaju periodično i pravilno.
Iz petrinjske i zagrebačke serije potresa realno se može očekivati i da će serija potresa na području Hercegovine potrajati još neko vrijeme.
“Na tom je području već bila prije 2019. serija potresa od kojih je najjači bio magnitude 5,5 prema Richteru, nakon kojega je mjesecima uslijedila serija slabijih. Nije bila ovako izražena niti po jačini niti po učestalosti, ali je dokaz da je to seizmički aktivno područje”, rekao je Kuk.
Dodao je i kako se možemo nadati da se ispraznila seizmička energija na ovom području, ali i da na području koje je sposobno generirati potrese nitko ne može isključiti mogućnost nastanka jakih ili jačih potresa jer bi to bilo predviđanje potresa, što je nemoguće.
