Selver Hrustić, koji se borio u ruskoj vojsci do zarobljavanja u Ukrajini, ispričao je za Detektor s kim je kontaktirao pred dolazak u Rusiju, kao i kako su izgledali dani prije nego što je završio u ukrajinskom zatvoru.
Državljanin BiH Selver Hrustić, koji se trenutno nalazi u zatvoru u Ukrajini, rekao je da se pridružio ruskoj armiji nadajući se da će mu to pomoći nakon problema sa zakonom u Njemačkoj i BiH.
Hrustić je sa Detektorom razgovarao u zatvoru u Ukrajini.
“Ja sam već ranije mislio se pridružiti armiji. Dok sam bio na azilu (u Njemačkoj). Jer, proces azila nije se završavao i nisam mislio se pridružiti, tako da… nešto zbog borbe, nego što bih mogao da se izborim za svoje pravo”, rekao je Hrustić.
Za njegov slučaj se saznalo 17. januara, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest u kojoj je otkrio da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025. Ujedno je prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon učešća u ruskoj vojsci.
Hrustić je za Detektor otkrio da je boravio u Moskvi i 2022. godine, te da je tada pokušao da se pridruži ruskoj vojsci kontaktirajući sa Kosovskim frontom preko YouTubea. Ta organizacija je od ranije poznata po regrutaciji dobrovoljaca sa Balkana.
“Nešto sam malo kontaktirao, no oni nisu bili zainteresovani. Tako Bosanac, musliman, nešto. Već su imali lošu reputaciju na medijima”, objasnio je Hrustić.
Tada je, kako je rekao, pronašao Dejana Berića.
“Njegova videa sam gledao, i kada sam bio na azilu u Njemačkoj kontaktirao sam ga. Već tada. Pošto sam vidio da se azil ne želi zakončati. Tako sam njega kontaktirao. 2023. on je rekao da je bolje da ne dolazim. Pošto su još uvijek informacije o Rusiji u vezi mene bile tako loše. Kada sam bio u Moskvi 2022. godine, FSB je oficijelno mislio da ja radim za NATO. Pošto je moja služba evropska, oni su mislili da sam došao tu da nešto uradim za njih”, rekao je Hrustić.
Dejan Berić ključna veza za odlazak u rat
Detektor je ranije potvrdio da je Hrustić i prije posljednjeg odlaska boravio u Rusiji, što je objavljivao i na svojim društvenim mrežama.
Opisujući Berića, Hrustić je rekao da je on bio “konkretan”.
“On je govorio: ‘Sve ide po zakonu, kako odredi Ministarstvo odbrane’, on ne može tu ništa uraditi, on može pomoći koliko može i to je to. Nije ništa obećavao specijalno”, rekao je Hrustić.
Dodao je i da ga je Berić upozoravao da rat nije igra.
“I posljednjih nekoliko mjeseci posebno je upozoravao da je rat izuzetno opasan”, rekao je.
Detektor je potvrdio Berićevu ulogu u regrutaciji srpskih dobrovoljaca za rusku vojsku. On je jedan od najpoznatijih srpskih plaćenika u ruskoj vojsci, koji o novostima na ratištu na srpskom jeziku izvještava na svojim kanalima na Telegramu i YouTubeu, koje prate hiljade ljudi. Na pitanja Detektora o Hrustiću, Berić je odgovorio da će čovjek koji je zarobljen, kako je napisao, reći sve što se od njega očekuje.
Selver Hrustić je za Detektor rekao i da je na moskovski aerodrom Šeremetjevo sletio 4. septembra u noćnim satima.
“Tu sam rekao policiji, već sam znao kako ide proces, tu kažeš policiji na aerodromu da se želiš pridružiti armiji”, rekao je Hrustić.
Dodao je i da je nakon toga bio zadržan u policijskoj stanici, a potom je civilnim automobilom odvezen dalje po Moskvi, kako bi sakupio neophodnu dokumentaciju.
“Treba snils (lični) nomer, treba ne znam šta, bankovni račun, treba prevesti pasoš i tako neki dokumenti. I to traje dva do tri dana. U mene je bilo tri dana”, rekao je.
Potom je odvezen u vojni odsjek, gdje je potpisao predugovor.
“I isti dan idemo van Moskve u avangard. To je kao vojna škola za djecu. Nešto tako. Tu boravimo, gdje FSB (ruska služba) provjerava dokumente. Možeš malo trenirat’ sa… vojni trening ako želiš”, rekao je Hrustić.
Potom je vraćen u vojni odsjek 18. septembra, gdje je potpisao ugovor.
“I ti si od tada vojnik”, dodao je.
Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH i Srbije.
Očajni uslovi u ruskoj vojsci
Hrustić je, uprkos tome, završio na frontu u Ukrajini. Borio se oko grada Kupjansk-Uzlovij, gdje je i zarobljen.
“Na početku svi misle da je to dobro i da nije teško, no kada krenu na front, situacija se brzo mijenja. 90 posto ljudi želi da se vrati. To nije to”, ispričao je Hrustić.
On je odnos oficira prema dobrovoljcima nazvao “vrlo lošim”.
“Vojnike po kontraktu može se reći da oni izdvajaju od profesionalne armije. I uopšte ne smatraju kao da su to njihovi ljudi”, dodao je.
Na pitanje o dobrovoljcima sa Balkana, Hrustić je rekao da je riječ uglavnom o Srbima iz Srbije, i u nešto manjem broju iz BiH.
“Ja sam govorio s jednim srpskim komandirom koji ima neku svoju formaciju tamo. Na poligonu sam upoznao jednog Srbina, no on je već mnogo godina u Moskvi, tamo u Rusiji, i on ima ruski pasoš, on je zvanično Rus”, rekao je.
Podaci državnog Centra za ratne zarobljenike Ukrajine dostavljenim Detektoru govore o oko 200 ljudi sa Balkana koji se bore na ruskoj strani u Ukrajini.
Hrustić je ispričao da je njegovo iskustvo u ruskoj vojsci bilo loše, te da se na ljude gledalo “kao da nisu ljudi”.
“Šalju ljude u smrt. I uopšte nemaju saosjećanja s tim. I drugo, uvijek idu po istoj logici. Nikada ne mijenjaju plan. Nas šalju uvijek po istoj maršruti gdje nas dronovi uvijek na istom mjestu ubijaju. I tako ide tri mjeseca, znaš. I oni nikada ne žele da promijene plan”, rekao je on.
Dodao je i da, dok je bio na frontu, nije dobijao dovoljno vode.
“Pitke čak nedovoljno. Sa hranom je uredu sve. S vodom je uvijek problem. Industrijska voda za pranje, za kupanje uopšte ne postoji na frontu. Snalazi se kako znaš”, dodao je on.
Upitan da li bi se vratio u Rusiju, Hrustić je odgovorio odrično. Kao obrazloženje naveo je činjenicu da bi ponovo završio na frontu.
Za to vrijeme u BiH, Odsjek za terorizam Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražio je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) izvrši provjere navoda o Hrustiću.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković rekao je krajem januara na konferenciji za medije da su informacije koje su stigle iz Ukrajine o Hrustiću šture i najavio sastanak s njegovim ocem Fahrudinom Hrustićem.
