Uz buđenje vegetacije, ponovo su aktuelne i nove stare brige ratara.
Uprkos troškovima proizvodnje koji rastu svake godine, ratari u Semberiji već su počeli sa sjetvom povrća u plastenicima. Vrijeme im od početka ove godine ide na ruku, zbog čega je sjetva počela mjesec dana ranije. Hoćemo li imati dovoljno domaćeg povrća i koliko ćemo ga plaćati?
U plastenicima porodice Lazić iz Golog Brda već je počelo iznošenje rasada i sjetva ranog krastavca. Ratarima vrijeme ide na ruku, pa je sjetva počela ranije nego prethodnih godina.
“Otprilike mjesec dana ranije iznosimo rasad u plastenike. Nakon toga ide priprema rasada paprike na otvorenom, zatim rasada paprike roge za plastenik. Poslovi se preklapaju iz jednog u drugi, počela je sezona”, kaže Miodrag Lazić, proizvođač povrća.
Vrijeme je poslužilo i proizvođače krompira u Janji, gdje je krompir već zasijan.
“Uslovi su, ako mogu reći, idealni za sjetvu, s tim da kalendarski možda je to rano jer je ova godina krenula sa ovim lijepim vremenom ranije, već koristimo ove lijepe dane da posijemo krompir. Inače krompir mi na ovom području od polovine marta krećemo sa sijanjem. Idealno vrijeme, idealni uslovi”, ističe proizvođač krompira Mustafa Gradaščević.
“Prošla je bila idealna što se tiče prozivodnje. Imali smo odličan prinos. Ove sorte što sad sijem, prošle godine sam imao 19 tona prinosa. Da ova bude pola od toga, biće dobro”, kaže proizvođač krompira Sead Gradaščević.
Poranila je i jagoda.
“Evo vidite, svjedoci ste da je jagoda iscvatila, to je rano. Voće ranije izaŠlo. Očekuju se mrazevi, to je takav period, još je ovo zima, izvuku nas malo lijepi dani, ali datumski nije to to, mart je ovo, polovina marta”, kaže proizvođač jagoda Đorđe Vakčić.
Ipak, bez obzira na trud ratara, procjene su da domaćeg povrća ipak neće biti dovoljno, a već sada je izvjesno da ćemo i ono što se proizvede ove godine plaćati skuplje.
“Krug je takav da u ovom krugu svi jedni drugima dugujemo. Jedni duguju dobavljačima apotekarima, drugi duguju ljudima koji su isporučili mehanizaciju, treći duguju bankama, tako da znači ako ove pare i ova sredstva ne budu ubrzo uplaćena realno je da proljetna sjetva mora biti ili oskudna ili bez proljetne sjetve”, ističe Boško Radić iz Udruženja poljoprivrednika sela Semberije.
Uz to, troškovi proizvodnje u fabrikama pod otvorenim nebom iz godine u godinu rastu. Uz buđenje vegetacije, ponovo su aktuelne i nove stare brige ratara.
“Cijena sjemenske robe je u blagom porastu, ali ne pretjerano ništa. Hemija je malo poskupjela, gorivo je malo, vrti se tu negdje možda malo da je jača cijena ali neznatno, ali ako znamo da je otišla cijena zakupa zemljišta onih koji to kupuju”, kaže proizvođač jagoda Đorđe Vakčić.
Bosna i Hercegovina najviše uvozi iz zemalja Evropske unije, ali i Turske i Srbije. Najviše povrća u našu zemlju stiže iz Srbije. Na listi slijede Nizozemska, Turska, susjedna Hrvatska i Italija.
