Bosna i Hercegovina gubi stanovništvo iz dana u dan. Prema nekim procjenama, za manje od 50 godina ovdje će živjeti oko milion i po stanovnika. Osim što gubimo stanovništvo, ugroženi su budžeti, fondovi, nedostaje nam radna snaga.
Demografska slika Bosne i Hercegovine sve je lošija. Srednja procjena je da će nas za 50 godina biti oko milion i po. Demograf Aleksandar Čavić upozorava da smo bliži ipak pesimističnoj procjeni. Tako bi u BiH trebalo da živi oko milion i 200 hiljada stanovnika, javlja BHRT.
Pesimističke procjene
-Moje iskustvo govori da su realno utvrđeni broj stanovnika je uvijek bliži ovoj pesimističnoj procjeni tako da ako budemo imali milion i po stanovnika, mislim da to može biti i donekle zadovoljavajuće bez obzira kako to zvučalo, kaže demograf Aleksandar Čavić.
Prema Izvještaju “Perspektive svjetskog stanovništva” Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja koja će do kraja vijeka drastično smanjiti broj stanovništva.
-Do 2070. godine demografski trendovi i nejednakosti dovest će do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40 posto, kaže John Kennedy Mosoti, predstavnik Populacionog fonda UN-a u BiH.
Iseljavaju se kompletne porodice. Škole se zatvaraju, sela su gotovo pusta. U 2021. zemlju je napustilo gotovo 170.000 stanovnika.
-Jedinica mjere je jedno selo Marčići kod Zvornika gdje je oko 60 kuća obnovljeno a tu živi svega nekoliko porodica. Ostalo je sve zatvoreno. Takvih primjera imamo širom Bosne i Hercegovine, rekla je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH.
Uvoz radne snage
Problemi se osjećaju i u privredi. Nedostaje radne snage. Svjedočimo uvozu radne snage iz Turske, Indije, Nepala, Pakistana…
-Mi generalno po trendovima koje imamo zadnjih 10 godina, za 3-4 godine možemo reći da ćemo imati ponudu radne snage 0. Tako da mi već sada imamo potrebu da na neki način uvozimo radnu snagu iz drugih zemalja i to će biti trend u narednim godinama, kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS.
Demografski trendovi su dugoročno uslovljeni. Na primjer veliki uloženi novac na polju fertiliteta trenutno ne znači mnogo. Efekti se osjete tek nakon dvije decenije. Mjere moraju biti sveobuhvatne, sistemske, kratkoročne i dugoročne. U suprotnom biće nas sve manje.
