Edin Vranj u ratu nije bio ni vojnik ni policajac, već pripadnik press službe, tačnije kamerman koji je najčešće snimao aktivnosti ratnog komandanta opkoljenog Goražda Zaima Imamovića
Bivši visoki dužnosnik federalnog MUP-a Edin Vranj, koji je u nedjelju prilikom ulaska u Republiku Srbiju uhapšen na graničnom prelazu Uvac/Rudo, tokom agresije na BiH nije bio ni vojnik ni policajac, već pripadnik press službe. Tačnije, Vranj je bio kamerman koji je najčešće snimao aktivnosti ratnog komandanta opkoljenog Goražda Zaima Imamovića.
Njegovo hapšenje je potpuno neočekivano i još jedan neprijateljski akt Srbije prema BiH tim prije jer je od 2016. do 2018. Tužilaštvo BiH izvršilo detaljnu istragu o počinjenim ratnim zločinima na području Goražda i okolnih mjesta. Istraga je rezultirala podignutom optužnicom, međutim, ta optužnica nije sadržavala ime Edina Vranja.
Kako se onda on našao na tjeralici Republike Srbije?
Prema informacijama Inforadara, protiv Edina Vranja i Himze Selimovića, kao visokih policijskih dužnisnika bez mrlja u karijeri, prije nekoliko godina podnesena je anonimna prijava Tužilaštvu BiH, ali i zvaničnom Beogradu, te je Vranj uhapšen upravo na osnovu te prijave.
Iz više izvora nam je potvđeno da je Vranj istraživao načelnika Kriminalističko-istražnog odjela u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) Vahidina Šahinpašića, ali i njegovog bliskog rođaka Senada Šahinpašića Šaju, koji je prijetio Vranju da će mu lično on „dovesti crnca da mu siluju kćerku“. Šahinpašić je tada bio dugogodišnji intimus porodice Izetbegović kojeg su se Izetbegovići preko noći javno odrekli nakon prijetnji koje je obznanio tadašnji politički magazin 60 minuta.
Istovremeno, u oktobru 2018. bivši komesar MUP-a KS Himzo Selimović je od Nezavisnog odbora Parlamenta FBiH dobio najbolje ocjene u natječaju za zamjenika direktora FUP-a, dok su njegovi protukandidati: aktuelni direktor FUP-a Ensad Korman i Zoran Čegar, bili lošije ocijenjeni. Međutim, kriminalnim grupama u policijskim strukturama Selimović kao častan profesionalac nije odgovarao.
Krajem decembra 2018. godine odbačeni su svi navodi protiv Vranja, dok Selimović i dalje dokazuje svoju nevinost pred Sudom BiH.
Tako je, prema svemu poznatom, prijava koja je proslijeđena u Beograd fingirana, pogotovo jer je slučaj ratnih zločina počinjenih tokom agresije na području Goražda do u detalje pretresen na državnom Sudu, pa se Vranjevo hapšenje može smatrati još jednim neprijateljskim aktom zvaničnog Beograda prema BiH, a Selimovićevo suđenje isključivo političkim, s lažnim svjedocima i bez ikakvih dokaza.
Kada je, pak, riječ o ratnim zločinima na području Goražda počinjenim od strane pripadnika Armije RBiH, podsjećamo da je pred Sudom BiH vođen proces.
Sud je najprije 7. januara 2016. potvrdio optužnicu protiv Ibre Merkeza, Predraga Bogunića i Ešefa Hurića, koje je Tužilaštvo teretilo za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, da bi Apelaciono vijeće Suda BiH u međuvremenu svu trojicu osobodilo odgovornosti.
Šta onda zvanični Beograd namjerava s Vranjem?
Prema saznanjima Inforadara, srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine Edinu Vranju će navjerovatnije pokušati spakovati učešće u ubistvima i zlostavljanju 50 osoba srpske nacionalnosti u Jošanici, selu udaljenom 17 km od Foče. Za ove zločine pred bh. sudovima još uvijek niko nije odgovarao. Istragu o ovim događajima do 2012. godine vodilo je Okružno javno tužilaštvo u Trebinju. Predmetom je obuhvaćeno 60 osoba, od čega se protiv 26 vodi istraga, a ostalih 34 su na spisku na osnovu prijava. Prije devet godina predmet je prebačen Tužilaštvu BiH.
Naš sagovornik, inače istražitelj ratnih zločina, ističe da ratni kamerman Vranj tokom agresije na BiH nikada nije boravio u ovom selu.
Bude li Edin Vranj dokazivao svoju nevinost u fingiranoj optužnici, proći će vjerovatno godine, kao i u slučaju Ilije Jurišića.
U međuvremenu, država BiH, prevashodno institucije koje upravljaju vanjskim poslovima i diplomatijom – Predsjedništvo u kojem participiraju zvaničnici SDA (Šefik Džaferović) i DF-a (Željko Komšić), te Ministarstvo vanjskih poslova, koje također vodi ministrica SDA Bisera Turković, nije ništa uradila kako bi se ovakva hapšenja spriječila, dok je istovremeno dozvolila opću bježaniju ratnih zločinaca iz BiH u Srbiju, potpuno nemoćna da izdejstvuje njihova izručenja ogranima BiH.
