“Pozivamo kompanije da ne potpisuju nove ugovore sa Elektroprivredom BiH. Šta će se desiti ukoliko 90 posto privrednih subjekata ne potpiše ugovor, ne znam. Ne želimo prihvatiti da jedna kompanija, makat to bila velika i važna „Elektroprivreda BiH“ kompletnu privredu drži u šaci”, izjavio je za BHRT uživo Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca.
Podsjećamo, većini firmi u Federaciji BiH je iz “Elektroprivrede BiH” stigla ponuda za nove ugovore, koji od januara iduće godine predviđaju povećanaje cijene električne energije i do 300 posto, a zbog poskupljenja industrijske struje danas je održan štrajk upozorenja u fabrikama širom FBiH. Direktori kompanija su poručili da neće moći nastaviti poslovati ukoliko potpišu nove ugovore .
„Poskupljenja su počela još prije dva, tri mjeseca, puno prije nego što su rudari uopće stupili u štrajk. Ovo nema puno veze sa rudnicima. Naravno, povećanje cijene uglja će se odraziti. Prema našim kalkulacijama, može doći od osam do deset posto povećanja cijene električne energije. Ne vidimo ni jedan razlog da privredi ide 200 ili 300 posto povećanje cijene. Spremni smo prihvatiti određeno povećanje, rekli smo da je to nekih deset posto, što ni jedna kompanija ne bi osjetila, pa evo i do 20 posto“, poručuje Smailbegović.
Naglašava da su u kontaktu sa Vladom Federacije i obje elektroprivrede, međutim, kako tvrdi, reakcije su jako spore. Podsjetio je da je Vlada održala tematsku sjednicu na temu povećanja cijene struje i formirala komisiju koja je trebala predložiti rješenja „koja ćemo mi razmatrati, međutim do danas nema odgovora“.
„Do kraja godine, preko 90 posto ugovora ističe. I današnjim smo štrajkom upozorenje željeli skrenuti pažnju vlastima da nemamo više vremena i da se dogovaramo. Guranje glave u pijesak ne vodi ničemu“, kaže predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.
Dodaje da su uputili pismo sa prijedlogom zaključaka Parlamentu Federacije i svim poslanicima da se usvojili zaključak kojim se obavezuju Vlada FBiH i elektroprivrede da maksimalno poskupljene struje za privredu može ići do 20 procenata.
„To bi privreda mogla izdržati bez većih posljedica“, zaključuje Smailbegović.
