Hoće li interni stručni nadzor, koji je nedavno pokrenut u Zadru u Zavodu za hitnu medicinu, imati ikakve koristi za Mirzu Čengića, sezonskog radnika iz Sarajeva koji je preminuo nedugo nakon pregleda i otpusta s Hitne pomoći? Neće, kao ni za njegovu porodicu koja oplakuje njegovu smrt.
Zavod za hitnu medicinu u Zadru pokrenuo je nadzor, Ministarstvo zdravstva Hrvatske izrazilo je saučešće, a medicinsku dokumentaciju zatražit će i Ljekarska komora, piše Slobodna Dalmacija.
Mirza Čengić preminuo je 20 minuta nakon pregleda u zadarskoj Hitnoj pomoći. Tamo je procijenjeno da nije životno ugrožen, nakon čega je dobio otpusno pismo.
Ukratko, Mirza je dovezen na Hitnu pomoć jer se žalio na trnjenje ruke i lijeve strane tijela, kao i trnjenje u ustima, uz primjetno crvenilo u licu. Kratku hronologiju događaja ispričao je hrvatskim medijima njegov prijatelj Emir Rizvo, koji je bio s njim.
“Žalio se na trnjenje ruke i trnula su mu usta. Bio je nekako rumen u licu. Pregled je trajao deset do 15 minuta, ne više. Mislim da su mu samo izmjerili pritisak i pustili ga, uz preporuku da se u ponedjeljak javi u mjesnu ambulantu u Ražancu”, ispričao je Rizvo.
Sve se dogodilo prije desetak dana.
S otpusnim pismom, u kojem je navedeno da negira tegobe i da ima povišen krvni pritisak, krenuli su prema Ražancu gdje su došli raditi sezonu. Na putu se dogodio najgori mogući scenarij.
“Govorio je da mu nije dobro i tražio je vode. Stali smo na benzinsku pumpu, kupili vodu i nastavili dalje. Na pola puta iz Zadra počeo je povraćati, okrenuli smo se, oči su mu se izvrnule, lice i usne su mu poplavili”, rekao je Rizvo.
Odmah su pozvali 112 i započeli reanimaciju.
“Davali smo mu umjetno disanje, još se borio za zrak, a onda je iznenada ponovo počeo povraćati. Pomagali smo mu, a hitna pomoć je brzo stigla”, dodao je.
Kasnije im je rečeno da su bili na pogrešnom mjestu, odnosno da su trebali otići na objedinjeni hitni bolnički prijem.
“Iako je to udaljeno svega tridesetak metara. Kod nas, ako dođeš na pogrešan odjel, osoblje te prebaci gdje treba ili te odvezu”, rekao je Rizvo.
Iz Slobodne Dalmacije navode da ovim tekstom ne žele donositi zaključke o odgovornosti, jer će to utvrditi nadležne institucije, već žele približiti javnosti simptome koji mogu ukazivati na životno ugrožavajuće stanje.
Za mišljenje su se obratili doc. dr. sc. Mati Petričeviću, pročelniku Zavoda za kardiokirurgiju KBC-a Split.
“Radi se o simptomima koji mogu ukazivati na akutno srčano stanje, odnosno akutni koronarni sindrom. Također, moguće su i komplikacije s uzlaznom aortom, čije oštećenje može imati teške posljedice”, rekao je Petričević.
Dodao je da se radilo o potencijalno životno ugrožavajućem stanju koje može dovesti do smrtnog ishoda, što se na kraju, nažalost, i dogodilo.
Svoje mišljenje dao je i doc. dr. sc. Mihajlo Lojpur, specijalista anesteziologije i intenzivne medicine.
“Takvo stanje treba posmatrati kao mogući infarkt. Potrebno je uraditi EKG, uzeti anamnezu i pacijenta uputiti na bolničku obradu, uključujući koronarografiju i eventualnu ugradnju stenta. To se treba uraditi u kratkom vremenskom roku. Ja takvog pacijenta nikada ne bih poslao kući”, istakao je Lojpur.
Naglasio je da uzrok može biti i plućna embolija ili disekcija aorte, što su također stanja opasna po život.
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje rada hitnih službi, posebno kada je riječ o manje iskusnim ljekarima.
Stručnjaci upozoravaju da uz mlade ljekare uvijek moraju biti dostupni iskusniji kolege, kako bi se smanjio rizik od grešaka i osigurala pravovremena reakcija.
