Da li se u našu zemlju pojavila nova opasna droga ili je riječ o poznatom narkotiku, ali u mnogo jačem sastavu još uvijek nije poznato. Naime, nakon što su dva dugogodišnja koriniska narkotika prošle sedmice preminula u Hitnoj pomoći u Sarajevu javnost je počela da postavlja pitanja na koja “struka” još uvijek nema odgovora.
A nakon što se prije nekoliko dana jedna osoba objesila u sarajevskom naselju Alipašino polje, a potom i jučer sahranjen dvadesettrogodišnji Mirza Bešlija, koji je također preminuo od predoziranja kontaktirali smo ponovo hitnu pomoć no nikakve odgovore nismo dobili. Direktorica je, kazali su nam iz Hitne, van granica BiH i niko nam ne može dati više informacija jer je za njih potrebno njeno odobrenje.
Sličan odgovor uslijedio je i iz kantonalnog MUP-a u Sarajevu, odnosno, nikakav odgovor. Usmeni odgovor nam nisu željeli dati, a na pismeni upit također nismo dobili odgovor.
Međutim, kako su ranije tvrdili iz MUP – među zaplijenjenom drogom u skorije vrijeme nisu pronađene nove i nepoznate suspstance. Otvorena je mogućnost da se radi o poznatoj drogi ali puno jačem sastavu.
O ovoj temi za naš portal jedini je htio govoriti Emir Kadrić, uposlenik Drop-in centra u Sarajevu. On je kazao da “ne mora značiti da je riječ o čistom heroinu, postoji mogućnost i da je to miksanje različitih supstanci i da tim putem također dolazi do overdose-a i na samom kraju smrti.”
Prema informacijama do kojih smo uspjeli doći, čistoća heroina u Sarajevu je oko 2 posto, ukoliko konzumenti uzimaju čist heroin i do 7 posto, također, može doći do predoziranja.
Nažalost, sve i da se ove informacije pokažu kao tačne to ne bi bio jedini problem u ovoj oblasti – ističe Kadrić. “Najveći problem je, što u BiH trenutno postoji samo jedan drop in centar. Zbog nedostatka finansiranja dva drop in centra su se već ugasila. Naše mogućnosti su jako male, i možemo vam pružiti malo informacija. Nažalost, nismo toliko veliki i moćni za nešto više”, rekao je Kadrić
Prema dostupnim informacijama samo u prošloj godini na području Sarajeva zaplijenjeni su kilogrami raznih narkotika, među kojima je marihuana predvodnik. Potom slijedi amfetamin, hašiš, heroin i ekstazi. Problem je, tvrdi Kadrović i to što se uprkos podacima o zaplijenjenim narkoticima ne može doći do podataka o krajnjim konzumentima.
Činjenica je da najviše podataka, imaju nevladine organizacije, ali ni oni nisu pouzdani jer svaka NVO ima svoje podatke.
I sve dok vladajuće strukture zatvaraju oči pred ovim problem i dok nam se Drop in centri gase umjesto da se otvaraju situacija će biti sve gora i gora. U mnogim evropskim zemljama u kojima je došlo do gašenja ovakvih centara vremenom je došlo je i do povećanja broja infektivnih bolesti. Nažalost, ista situacija će desiti i našoj zemlji ukoliko se o ovaj problem ne počne rješavati.
