Sredinom godine Komisija oba domova Parlamenta BiH prihvatila se velikog i posebno delikatnog zadatka da do sredine decembra ove godine izrade izmjene Izbornog zakona.
Komisija privodi kraju svoj posao, a najave su kako bi se novi Izborni zakon mogao usvojiti još u ovoj godini ili početkom 2016.
Zanimljivo je svakako izdvojiti neke ključne promjene koje donosi novi zakon, piše Večernji list BiH.
Prednost otvorenih lista
Jedna od novina je da je novim Izbornim zakonom predviđeno spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora, ali još nije utvrđeno hoće li se ta odredba primjenjivati od 2016. godine, kada bi se trebali održati lokalni, ili 2018. godine kada će se održati parlamentarni izbori.
Prema nekim procjenama, spajanjem lokalnih i parlamentarnih izbora ostvarila bi se budžetska ušteda od oko 20 miliona KM, ne računajući golemu uštedu vremena i energije koja se svake dvije godine “rasipa” u predizbornim kampanjama.
Možda se i najkrupnija promjena koju će ponuditi izmijenjeni Izborni zakon odnosi na ukidanje tzv. otvorene izborne liste koja je građanima davala pravo preferencijalnim glasanjem određivati konačni poredak izabranih zastupnika.
Taj model je neuporedivo demokratskiji od modela zatvorenih listi koji se predlaže u novom zakonu, ali u isto vrijeme otvorene liste donose i krupne deformacije koje je kasnije, nakon izbora, nemoguće eliministati.
Svaka stranka, manje-više, vodi računa da na izbornim listama bude jednak broj muškaraca i žena, ali sistemom preferencijalnog glasanja ta se proporcija uvijek poremeti i, na koncu, u svim parlamentima dominiraju muškarci.
Slično se događa i s nacionalnom strukturom izabranih zastupnika, što je puno veći problem u Federaciji BiH budući da sva tri konstitutivna naroda imaju podjednak broj izaslanika u Domu naroda.
Sistem “zatvorene” liste umnogome bi ubrzao brojanje glasova nakon izbora: prvi izborni rezultati bili bi poznati tri-četiri sata nakon zatvaranja izbornih mjesta i ne bi trebalo skoro mjesec dana, kao do sada, da se utvrdi izborni pobjednik.
Nedoumice oko Predsjedništva
Očekivano, najveće nedoumice ostaju oko načina izbora tri člana Predsjedništva BiH. Evropski sud za ljudska prava još prije pet godina utvrdio je da je dosadašnji izbor diskriminirajući prema nacionalnim manjinama.
Dakako, tu je riječ o tužbi “Sejdić-Finci”. Međutim, vlasti u BiH ni u proteklom, a ni u aktualnom sazivu nisu uspjele pronaći opšteprihvatljivu formulu. U igri je čak pet modela, uključujući i asimetrično rješenje po kojom bi RS birao izravno jednog, a Federacija BiH neizravno dva člana Predsjedništva BiH.
Rješenje ovog problema ne može se odgađati dugo, pored ostalog i zbog toga što nikakve promjene Izbornog zakona nisu moguće dok se ne dogovori sve, uključujući i izbor tri člana Predsjedništva BiH na čemu, osim Suda u Strasbourgu, insistira i HDZ BiH, očekujući da se zakonom spriječi ponavljanje “slučaja Komšić”.
