Bosna i Hercegovina ima u planu zatvoriti 600 kilometara dugu istočnu granicu prema Srbiji i Crnoj Gori kako bi se ojačala njena kontrola i spriječio novi priliv migranata. Pomoć je ponudila i mađarska Vlada, koja bi poslala oko 60 graničara da pomognu BiH.
No, Bosna i Hercegovina nema toliko policajaca, te se ne isključuje u potpunosti ni postavljanje žičane ograde na pojedinim dijelovima, upravo po uzoru na Mađarsku.
Na nekoliko kilometara istočne granice BiH sa Srbijom i Crnom Gorom patrolira jedan graničar i nemoguće je u takvim uslovima osigurati da ilegalni migranti s tog područja ne ulaze u BiH.
S obzirom na najave da bi s dolaskom proljeća oko 25.000 migranata iz Grčke moglo da se uputi prema ovom području, u Operativnom štabu za pitanja migracija u BiH smatraju da je zatvaranje 600 kilometara duge granice najbolje rješenje.
To podrazumijeva da kriznim područjima 24 sata patrolira policija. No, u Graničnoj policiji BiH navode kako je to za sada neizvodljivo.
“Graničnoj policiji za obavljanje osnovnih poslova i zadaća, bez vanrednih okolnosti i složenog stanja na granici koje je evidentno od početka 2017. godine nedostaje oko 450 službenika. Da bi se pokrila sva identificirana i potencijalna mjesta ilegalnog prelaska državne granice na istoku BiH potrebno je nekoliko puta više službenika u odnosnu na navedeni nedostajući broj”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Granične policije BiH, Sanela Duljković.
Granična policija navodi kako problem neće moći riješiti sama te u pomoć pozivaju državne i entitetska organe, ali i Frontex.
Od 1. aprila u ispomoć će stići i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Prema najavama, ukoliko to prihvate Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH, mogli bi stići i mađarski graničari, njih 60, što je predložila vlada te zemlje.
Operativni je štab saglasan s njihovim dolaskom a, kako navode, ne bi imali nikakva policijska ovlaštenja, ali bi pomogli svojim iskustvom i savjetima.
Mogućnost zatvaranja granice prema Srbiji i Crnoj Gori, Operativni štab razmatra već duži period, što je pred jednu od ranijih sjednica potvrdio i ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić.
“Kako što bolje i što jače zatvoriti tu granicu da migranti ne ulaze, kako obezbijediti jedan kontrolisani proces upravljanja tim migracijama unutar BiH”, rekao je Mektić.
Istočna granica je problem iz nekoliko razloga, a jedan od njih je i nepostojanje viznog režima između Srbije i Irana, čiji državljani ilegalno prelaze granicu s BiH i čine oko 15 posto migranata koji BiH koriste za tranzit ka EU. Dodatni je problem i to što susjedi pokušavaju da se riješe migranata, pri tome ne poštujući međunarodne sporazume, upozoravao je svojevremeno Mektić.
“Vrlo je loša komunikacija sa susjedima, jer svako krije tu svoje podatke, ne želi da ih tačno prikaže zbog toga što želi da taj problem prebaci u tuđe dvorište. Mogu reći da je u potpunosti suspendovan sporazum o readmisiji. To su međunarodni bilateralni sporazumi. Njih nije niko formalno suspendovao, ali u principu, to ne funkcioniše. Vi vratiti možete samo nekoga ako ste ga zatekli tačno na granici. Ako je to deset 15 metara možete nuditi dokaze, službene zabilješke sve što je propisano protokolom, taj sistem ne funkcioniše”, riječi su ministra Mektića.
Uz nepoštivanje postojećih problem je što nema ugovora sa zemljama iz kojih dolazi najveći dio migranata, kao što su Alžir i Maroko, ocjenjuje profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Jasmin Ahić.
“Ponovo je otvorena ta naša migrantska zapadno-balkanska ruta preko Crne Gore i Hercegovine u kojoj imamo priliv dnevni od 100 migranata. Vraćamo se u poziciju koja će biti i gora nego prošle godine s obzirom da je veći broj migranata u samoj Grčkoj”, upozorava Ahić u izjavi za RSE.
Ali zato funkcioniše ilegalno prebacivanje preko granice. Jedan nikšićki taksista, čiji identitet je poznat redakciji RSE u jeku migrantske krize ispričao je kako to u praksi izgleda.
“Ja sam im ponudio dvadeset eura da nas puste. Policija je pristala, ali su mi rekli da sirijsku porodicu vratim u Pljevlja. Da ih ostavim tamo negdje i da se zadrže petnaest minuta, dok ja popijem kafu negdje, i da ih opet pokupim i vratim do Metaljke i grada Čajniča… Porodica je potom normalno ušla u Bosnu”, tvrdi taksista iz Nikšića.
Prema informacijama Operativnog štaba, samo u prva dva mjeseca ove godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo 2.260 migranata, a u zemlji ih se trenutno nalazi oko 3.500.
O fizičkim barijerama se za sada ne govori, iako je ministar Mektić u medijima govorio kako postavljanje žice po uzoru na Mađarsku ne bi bilo problematično.
Istovremeno, pojedini mediji iz Republike Srpske, poput “Glasa Srpske” navode da je Mađarska spremna i da donira žicu i stubove, kako bi se zaustavili ulasci.
Za sada je cilj da se na granicu pošalje maksimalan broj ljudi kako bi patrolirali 24 sata dnevno. Konfiguracija terena, ali i nedostajući broj policajaca ukazuju na to da je odvraćanje migranata od ulaska u BiH jedino rješenje, kaže Ahić.
“Nažalost, mislim da će situacija biti sve komplikovanija s obzirom da policijske snage, osim granične policije, Služba za poslove sa strancima i entitetska ministarstva unutrašnjih poslova su stalno pod svojim redovnim poslovima, ali se susreću i s povećanim brojem migranata koji nekako dođu u dubinu, bez obzira što je to nekih tridesetak kilometara. Onda ih oni moraju predavati drugim agencijama, prvenstveno Službi za poslove sa strancima. Sve je to veoma opterećavajuće i nisam optimista kada je u pitanju povećanje broja policijskih službenika”, ističe Jasmin Ahić za RSE.
Policijski službenici moraju proći adekvatne obuke, te nije moguće u kratkom roku uposliti nove ljude na ove zadatke. Treba se, smatraju stručnjaci osloniti na pomoć Frontexa, i to što prije.
Naime, procjena Operativnog štaba je da se BiH može uspješno nositi sa najviše 4.000 migranata, a blizu 25.000 u Grčkoj spremno je za pokret.
