Već iduće godine stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) mogla bi biti uvećana za dva posto. Takve najave stižu već duže od dvije godine, ali ih je ovih dana javno potvrdila potpredsjednica Vlade RS-a Srebrenka Golić.
Kako prenosi Glas Srpske, Golić je, između ostaloga, kazala kako se do kraja godine očekuje donošenje zakona o poreznom rasterećenju kako bi bio primjenjivan od početka iduće godine, piše Večernji list BiH.
Ozbiljnija reforma na tom planu može se očekivati iduće godine samo ako dođe do povećanja PDV-a. Svi su se u Reformskoj agendi obvezali za blago povećanje PDV-a i ako bi to bilo za dva posto, to bi omogućilo smanjenje stope poreza i doprinosa na razinu prije svjetske ekonomske krize, kada je iznosila 52 posto na neto iznos.
Sve to trebalo bi pratiti značajnije povećanje plaća. Mogućnost o povećanju stope PDV-a spominjala se još za vrijeme usvajanja Reformske agende ako se ostale mjere fiskalne konsolidacije ne pokažu dovoljnima, ali očito je već sada kako su nedovoljne, pogotovo u RS-u, čija se Vlada suočava s ogromnim proračunskim rashodima.
Nije u boljoj poziciji ni FBiH. Prije nekoliko mjeseci spominjalo se kako će sredstva od veće stope PDV-a ići prema financiraju zdravstvenog sektora koji se nalazi pred kolapsom, kao i većina bolnica. Prihode od povećane stope PDV-a Vlada bi usmjerila na punjenje proračunskih rupa, prije svega onih koje su nastale u penzionom osiguranju i zdravstvenom sektoru, koji je doveden u nezavidnu poziciju i koji se bori s golemim dugovanjima.
Kako se o inicijativi povećanja stope PDV-a ozbiljno razmišlja, vidljivo je iz teksta koji je napisan u Reformskoj agendi i u kojem se, između ostalog, spominje kako će se povećanje javnih prihoda postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem porezne baze, smanjenjem “sive ekonomije”, smanjenjem poreznih oslobađanja i unapređenjem rada poreznih uprava.
Ako se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015., dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, će se razmatrati, u dogovoru s MMF-om, na osnovi detaljnih procjena na sastanku na visokoj razini.
Analize Vlade FBiH i međunarodnih financijskih institucija pokazale su kako “siva ekonomija” u BiH godišnje iznosi oko tri milijarde dolara ili gotovo petinu ukupnog BDP-a zemlje, a više od 40% ekonomskih aktivnosti u državi odvija se u “sivoj zoni”, s tim da samo u FBiH “nacrno” radi 120.000 ljudi.
Donošenjem akcijskog plana za borbu protiv “sive ekonomije” bit će, kako su priopćili iz Vlade FBiH, identificirane prioritetne kratkoročne aktivnosti koje je nužno provesti u cilju smanjenja “sive ekonomije” u FBiH, posebice u sektorima građevinarstva, turizma i ugostiteljstva te trgovine. Kao poticaj ekonomskom oporavku moguće rješenje je da se doprinosi i porezi na plaće smanje za trećinu (u FBiH čine 73,9% na neto plaću) i tako učine rad jeftinijim, što će poslodavce potaknuti na otvaranje novih radnih mjesta.
Vlada RS-a je još 2016. godine planirala Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje poslati svoj prijedlog za povećanje stope PDV-a na neke robe s postojećih 17 na 20 ili 22 posto, a da se na temeljne životne namirnice, opremu za novorođenčad PDV smanji na 10 ili 11 posto.
