Ljudi koji su povezani s prijateljima i obitelji su sretniji i zdraviji, kažu stručnjaci s Harvarda. Pritom nije važno koliko prijatelja imate niti jeste li u trajnoj vezi, nego kakva je kvaliteta odnosa.
Iako bi se mnogi kladili da bogatstvo, posao i slava bitno utječu na životnu sreću i zdravlje, studija koja je više od 70 godina pratila zdravlje i mentalnu dobrobit 724 muškarca pokazala je da na to najviše utječu – dobri odnosi.
Ustvrdio je to četvrti direktor istraživanja, Robert J. Waldinger, psihijatar i profesor na američkom Sveučilištu Harvard. S druge strane, nedavna anketa provedena među pripadnicima milenijske generacije pokazala je da čak 80 posto njih kao najvažniji životni cilj navodi bogatstvo, dok 50 posto kao drugi životni cilj navodi želju da postanu slavni.
Ukratko, pogrešno će usmjeriti energiju, upozorava Waldinger te napominje kako se iz istraživanja mogu izvući tri važne lekcije.
“Prva je da su društvene veze zaista dobre po nas i da usamljenost ubija. Ispostavilo se da su ljudi koji su društveno povezaniji s obitelji, prijateljima i društvom sretniji, fizički zdraviji i žive dulje od onih koji imaju površnije veze. Također, ljudi koji su izoliraniji od drugih manje su i sretni, zdravlje im se pogoršava u ranim srednjim godinama, ranije im počinju opadati moždane funkcije te žive kraće od onih koji nisu usamljeni”, ustvrdio je Waldinger.
Pritom nije važno koliko prijatelja imate niti jeste li u trajnoj vezi, nego kakva je kvaliteta vaših bliskih odnosa.
“Izrazito konfliktni brakovi, kao i brakovi bez ljubavi i razumijevanja loši su po zdravlje i pogubniji su od razvoda. S druge strane, ugodna i topla veza nas štiti”, ističe trenutačni direktor najdulje studije o utjecajima međuljudskih odnosa na čovjekovo zdravlje.
Osim što su redovito anketirali ispitanike o njihovu osjećaju zdravlja i sreće, znanstvenici su detaljno pratili i njihove zdravstvene kartone te u jednom trenutku na temelju zdravstvenog stanja ispitanika u njihovim 50-ima pokušali predvidjeti koji će ispitanici doživjeti 80-e, a koji neće.
“Kad smo prikupili sve što znamo o njima, pokazalo se da razina kolesterola nije utjecala na to kako će tko ostariti, nego je na to najsnažniji utjecaj imao osjećaj zadovoljstva svojim odnosima. Ljudi koji su bili najzadovoljniji svojim odnosima u 50-ima bili su najzdraviji u 80- ima”, ističe Waldinger. Štoviše, pokazalo se da bliske veze ublažavaju i staračke probleme.
Oni u najsretnijim vezama i u 80-ima su se manje žalili na fizičku bol te su bili vedriji od ljudi koji nisu imali sretnu vezu.
“I treća stvar koju smo naučili o vezama i zdravlju je da dobre veze ne štite samo tijelo, nego i mozak. Pokazalo se da sjećanja ljudi koji osjećaju da zaista mogu računati na osobu s kojom su u vezi dulje ostaju jasna, dok se kod drugih pamćenje – pogoršava. No to se ne odnosi samo na veze u kojima nikad nema svađe i uvijek je ugodno. Neki od osamdesetogodišnjih parova iz istraživanja ‘zvocali’ su jedno na drugo čitav dan, no dok god osjećaju da se na partnera mogu osloniti kad nastupe problemi, svađe im nisu kvarile pamćenje”, tvrdi znanstvenik.
Tužna je istina, zaključuje, što svaki peti Amerikanac kaže da je usamljen te da mnogi lako odustaju od toga da rade na svojim odnosima.
