Prema novoj procjeni, rast u 2024. bi trebao iznositi 2,8 posto, a u 2025. godini 3,4 posto
Dobra vijest za bh. ekonomiju jeste da ove godine možemo očekivati stabiliziranje inflacije.
BiH je već prošla kroz izazovno razdoblje, koje je rezultiralo znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, a očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto.
Pad cijena
Potrošačke cijene u BiH u oktobru prošle godine zabilježile su blagi rast od 0,1 posto u poređenju sa septembrom. Godišnja inflacija usporila je na 2,1 posto zahvaljujući padu cijena energenata i prijevoza. Što se tiče hrane, inflacija je smanjena na ispod pet posto (4,9) zahvaljujući padu cijena globalnih poljoprivrednih sirovina i rješavanju problema u globalnim lancima opskrbe.
Dobra stvar je da se, nakon ekonomskog usporavanja, očekuje umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na tri posto u 2024., u uvjetima daljnjeg oporavka u Evropskoj uniji.
Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je, između ostalog, doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se ove godine ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod utjecajem povećanja potrošnje i investicija.
Prema novoj procjeni, rast bh. ekonomije u 2024. bi trebao iznositi 2,8 posto, a u 2025. 3,4 posto. Rast u 2023. godini je iznosio 2,2 posto. Što se tiče ostalih država regije, za ovu godinu procijenjeno je da će rast u Albaniji biti 3,2 posto, Crnoj Gori 3,2 posto, na Kosovu 3,9 posto, u Sjevernoj Makedoniji 2,5 posto i Srbiji 3 posto.
Jačanje tržišta
Uprkos nedavnim pomacima registriranim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još je nisko. Kako se navodi iz Svjetske banke, BiH mora ne samo otkloniti prepreke za veće učešće u radnoj snazi već i ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Evrope. Osim tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija te veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
– Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zemalja zapadnog Balkana mogle bi nastaviti povećavati produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i biti u stanju održivo proizvoditi više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU – kazala je Nataša Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.
Projekcije inflacije
Prema projekcijama Centralne banke BiH, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je na 6,3 posto u protekloj godini. Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto. Prema procjenama Direkcije za ekonomsko planiranje, u 2024. godini inflacija u BiH bi trebala iznositi gotovo tri posto.
Uprkos očekivanjima, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo je jačati u 2023.
