Evropska unija neće moći naći pravu zamjenu za ruski gas, ako Moskva odluči da smanji ili obustavi isporuku tog energenta, saopćeno je iz ruskog Instituta za globalnu ekonomiju i međunarodne odnose. Ako bi se desio ovakav scenarij izazvao bi veliku energetsku krizu u Evropi. Šta će u takvom slučaju biti sa Bosnom i Hercegovinom i zemljama regije?
Uz rast tenzija između Rusije i Zapada, sve je veći strah da bi Moskva mogla da smanji količine ili potpuno zatvori isporuke gasa Evropi. Evropska unija već se suočava sa nestašicom gasa, a potpuni prekid snadbijevanja gasa mogao bi prouzrokovati velike probleme, posebno Italiji i Njemačkoj koje u njavećoj mjeri ovise o ruskom gasu. Kako je naglasio bivši direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač, ove dvije zemlje imaju rezrve gasa još do kraja marta. Inače, oko trećinu potrebnih zaliha gasa, Evropska unija nabavlja iz Rusije.
“U slučaju sankcija s prekidom sistema SWIFT (sistem međubankarskog plaćanja), vjerovatno bi postepeno došlo do obustavljanja snabdijevanja i tim putem”, naveo je Kopač.
“Ne vjerujem da će i jedna i druga strana posegnuti za krajnjim stavom, čini mi se da nije jako vjerovatno da bi EU posegnula za nekim doista drastičnim sankcijama koje bi Rusiju bitno poremetile. Ne vjerujem da bi Rusija posegnula za prekidom isporuke plina u slučaju nekih prijetnji sankcijama”, smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona je veoma mali potrošač gasa u evropskom formatu, poručuju stručnjaci. Naglašavaju da taj gas BiH koristi isključivo za grijanje, za razliku od većine zemalja Evrope koje taj gas koriste i za proizvodnju električne energije. Ono što eventualno Bosna i Hercegovina može osjetiti kao i ostale zemlje regije, ako Rusija zavrne ventile, je povećanje cijena gasa.
“Mi imamo važeći ugovor o snabdijevanju Bosne i Hercegovine gasom i gasovod preko kojeg se snabdijevamo nema veze sa Ukrajinom, mi se snabdijevamo sa Turskog toka”, kaže Semin Petrović, projektni menadžer Istraživačkog centra za gasnu tehniku.
“Na regiju će se to odraziti sa povećanjem cijena, drugim riječima, u očekivanju najgorega svi će nastojati povećati cijene, i evropski trgovci i naši operatori, regionalni”, navodi Igor Dekanić.
“BiH, ukoliko ne podeblja ugovore koje trenutno ima sa stranim snabdjevačima, konkretno sa Rusijom, mogla bi naići na eventualne probleme. Trenutno moramo biti svjesni da smo mi vrlo mali potrošači prirodnog gasa, najmanji u regiji i taj gas koristimo isključivo za grijanje, pogotovo u KS”, kaže Nihad Harbaš, stručnjak iz oblasti energetike.
Stručnjaci predlažu i konkretna rješenja, kako bi se unaprijedila energijska efikasnost jer industrijski sektor u BiH za to ima velike potencijale.
“Na kratki rok BiH ne može napraviti mnogo, ali na malo duži rok predlažem temeljitu toplotnu izolaciju zgrada, prije svega višestambenih u Sarajevu, koji se grije na gas, i razmišljanje kako grijanje u većoj mjeri prebaciti na domaću biomasu”, navodi Janez Kopač.
A dok ne pređemo na druge obnovljive izvore energije, do tada ćemo i dalje plaćati visoke račune za grijanje. Već od januara građane Sarajeva sačekali su veći računi za grijanje za deset posto od trenutne cijene – a sve zbog ranije dogovorenog povećanja cijene gasa.
