Odluka Evropskog parlamenta o tome da bi trebalo ukinuti ljetnje pomjeranje kazaljki na satu prema prvim tumačenjima ne znači automatsko ukidanje ljetnjeg računanja vremena za sve članice EU, nego će one same moći odlučivati o tome.
Rezolucije EP nisu obavezujuće za Komisiju i SE, one su samo pritisak na ta tijela da donesu određenu odluku, prenosi portal Index.hr.
“Rezolucija će samo ukinuti usklađenost računanja vremena u cijeloj EU i vratiti tu temu nazad zemljama članicama. Zemlje članice moći će slobodno da odluče o vlastitim režimima: mogu da odluče da zadrže ljetnje vrijeme ili će ga ukinuti”, navodi se u saopštenju.
Neki evroparlamentarci smatraju da bi države trebalo da imaju pravo da odaberu vrijeme koje će zadržati, odnosno da se mogu odlučiti i za trajno ljetnje računanje vremena. Drugi pak upozoravaju da će samostalnost u odlučivanju stvoriti probleme za unutrašnja tržišta.
Kako je za portal Index navela hrvatska predstavnica u EP Biljana Borzan najbolje bi bilo kada bi se donijelo ujednačeno rješenje za cijelu EU.
“Problem je u tome što nisu potrebe svih zemalja jednake. Na primjer, u zemljama na sjeveru Evrope dani počinju par sati kasnije ujutru nego u Hrvatskoj ili Grčkoj. To pak znači, sasvim legitimno, da će svaka vući na svoju stranu pa će biti teško dogovoriti se. A ako se ne dogovore, ako Evropa po računanju vremena bude ličila na leopardovo krzno, biće haosa, problema u vazdušnom prevozu, trgovini i slično. Već i ovako, sa tri vremenske zone, imamo problema”, rekla je ona.
Nenad Jarić Dauenhauer u tekstu podsjeća da mnogi stručnjaci ističu da je ljetnje računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas.
Brojna istraživanja su međutim pokazala da ono nema nekih ozbiljnih uticaja na potrošnju energije, ako uopšte ima ikakvih, prenosi B92.net.
Uvođenje takozvanog ljetnjeg računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije.
Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju. Prelazak je zvanično prvi put sproveden u djelo u Kanadi 1908, a potom su ga 1916. godine uveče Njemačka i Austrougarska za vrijeme Prvog svjetskog rata, radi uštede goriva.
Ideje se ponovo sjetila Francuska tokom naftne krize 1972. Iako pomjeranje kazaljki nije doveli do nekih mjerljivih ušteda, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge evropske zemlje.
Dmitrij Medvedev je 2011, kao tadašnji predsednik Rusije, najavio ukidanje pomjeranja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. Ipak, odlučio je da novi standard za Rusiju bude ljetnje, a ne zimsko računanje vremena. Međutim, Duma je 2014. odlučila da standardno vrijeme bude prirodno, zimsko računanje vremena.
U posljednje vrijeme argumenata koji govore o uštedi energije sve je manje, takođe sve je više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju.
Takođe, postoje različite terorije prema kojima pomjeranje kazaljki na ljetnje računanje utiče na broj saobraćajnih nesreća, da češće ljudi stradaju na poslu, kao i da u prva tri dana od prelaska na ljetnje računanje broj srčanih udara raste za pet odsto.
