Kada državna delegatkinja, članica zajedničke Komisije za evropske integracije, ne zna dokle smo došli na putu ka Evropskoj uniji, nije ni čudo što nismo daleko dogurali
Zamislite da radite posao o kojem ne znate ništa i za isti ste odlično plaćeni. Ne možete zamisliti? Pa, naravno da ne možete, jer je to i nemoguće. Osim u jednom slučaju, ako ste u politici i angažovani ste u Parlamentu.
Tada je sve moguće, pa čak i da radite u parlamentarnom odboru koji se bavi evropskim integracijama, a da o evropskim integracijama ne znate baš ništa.
Često kritikujemo građane koji nemaju nikakvog znanja o politici ili evropskim integracijama naše zemlje, ali, ipak, to je na neki način i razumljivo, jer to je njihov izbor.
Međutim, ono što je posebno zabrinjavajuće jeste kada visoki dužnosnici u Bosni i Hercegovini ne poznaju političke procese i ne prate evropske integracije.
Reforme koje vidi samo Bradara
Oni nemaju izbora, kod njih to nije stvar volje kao kod građana, politički zvaničnici bi trebali biti upućeni u poslove kojim se bave, jer je to posao od kojeg žive. I to žive upravo od finansiranja iz budžeta kojeg pune građani ove zemlje.
Prije nekoliko dana, državna delegatkinja u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Lidija Bradara (HDZ BiH), gostujući na N1 televiziji, ustvrdila je kako je Bosna i Hercegovina ispunila većinu prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te da su do konačnog cilja ostala samo četiri prioriteta.
“Mi smo prije tri godine imali 14 prioriteta, mi smo ipak se sveli na četiri prioriteta. Ostala pitanja smo riješili. Ne mogu se sada svih napamet sjetiti, ali znam da mi sad govorimo samo, i govori to i Evropska unija i govore predstavnici međunarodne zajednice da je preostalo četiri prioriteta. Ostala su četiri od 14, mi smo ostale riješili. Imali smo razne reforme koje su sprovedene, ja doma imam to s kvačicama”, kazala je Bradara, uvjerena da su državne vlasti uradile većinu posla kojeg je pred njih stavila Evropska komisija 2019. godine.
No, kako javnost ne bi ostala pogrešno informisana, ali i kako bi Bradara kod kuće mogla ispraviti sve to što je pogrešno štrihirala i naznačila sebi da su vlasti ove zemlje ispunile, objasnit ćemo kako stvari stoje.
Naime, krajem maja 2019. godine, Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje sadrži 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju.
Mišljenje pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.
Činjenica je da je od 14 prioriteta u potpunosti ispunjen samo jedan, i to onaj koji se odnosi na osiguranje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), dok je svega pet prioriteta iz Mišljenja EK-a realizovano parcijalno ili se počelo ispunjavati. Kada je riječ o ovom ispunjenom prioritetu, važno je napomenuti da je bh. političarima trebalo čak pet godina da ispune jedan mizeran uslov. Vjerovali ili ne, radi se o imenovanju zastupnika i delegata državnog Parlamenta koji će učestvovati u radu POSP-a, koji se sastoji od članova Evropskog parlamenta, s jedne, i članova Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane.
Koliko je političarima u BiH stalo do napretka najbolje govori činjenica da se pet godina nisu bili u stanju dogovoriti oko Poslovnika o radu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Parlamenta BiH. Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između članica EU i BiH stupio je na snagu 1. juna 2015. godine. Ipak, pet godina komunikacije Parlamenta BiH i Evropskog parlamenta u sklopu SSP-a nije bilo, jer Evropska unija nije željela prihvatiti način entitetskog glasanja u Parlamentarnom odboru BiH, a na kojem su insistirali predstavnici RS-a. Na kraju, u julu 2020. godine, političari u BiH su popustili – imenovali su 13 zastupnika i delegata u Parlamentarni odbor SSP-a i prihvatili Poslovnik o radu.
Dakle, ovo je jedina od 14 preporuka iz Mišljenja Evropske komisije koju su ispunile bh. vlasti.
Postoji još nekoliko prioriteta koji su ispunjeni samo djelimično, uglavnom po trećina jednog prioriteta.
Finansiranje stranaka i pošteni izbori ih nisu zanimali
Ono što su bh. vlasti uspjele ispuniti jeste da se održe izbori u Mostaru. Međutim, ostatak tog prioriteta politički predstavnici nisu imali volje riješiti. Radi se o tome da su bili obavezni osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka, te obezbijediti izbore u skladu s evropskim standardima tako što bi se provele relevantne preporuke OSCE-a i Venecijanske komisije.
Kao što znamo, niti smo dobili transparentno finansiranje političkih stranaka, niti smo dobili fer i poštene izbore.
Ukinuta smrtna kazna u RS-u još jedan je od parcijalno ispunjenih prioriteta. Brčko distrikt je usvojio Zakon o slobodi okupljanja u skladu s evropskim standardima i to je također djelimično ispunjen uslov, jer isti posao nisu uradili entiteti Federacija BiH i Republika Srpska.
Ni na polju reforme javne uprave bh. vlasti nisu odmakle daleko.
Iz navedenog je jasno da su dijelovi prioriteta koji su ispunjeni, ustvari tehničke prirode, te da se ne radi o suštinskim reformama kako na početku reče delegatkinja Bradara.
Vlasti su bile obavezne osigurati djelotvorno funkcionisanje i koordinaciju tijela za borbu protiv korupcije, kao i depolitizaciju i restrukturiranje javnih preduzeća. Ništa od toga nismo dobili.
Presude Evropskog suda za ljudska prava, koje su također dio 14 prioriteta, ostale su samo pusti san, pa tako ni na predstojećim izborima za Predsjedništvo BiH neće se moći kandidovati ni Sejdić ni Finci.
Nikakve reforme nisu provedene u polju vladavine prava niti su one bile u interesu vladajuće koalicije na državnom nivou. Koliko su zaista zainteresovani u HDZ-u i SNSD-u za ključne zakone na evropskom putu najbolje pokazuju propali pokušaji da se usvoje zakoni o VSTV-u, javnim nabavkama i sukobu interesa. Prijedlozi ovih zakona su dobili podršku u Zastupničkom domu, ali su ih po četiri delegata HDZ-a i SNSD-a zaustavila u Domu naroda PSBiH.
Vjerujte nama, a ne svojim očima
Nije ih pogađalo ni to što su, nakon obaranja zakona, doživljavali kritike od Delegacije EU u BiH i međunarodne zajednice, naprotiv, sada su počeli da ubjeđuju javnost kako su ispunili većinu prioriteta, te da je ostalo još nešto malo.
Ono što je posebno zanimljivo u slučaju Bradare jeste da je ona jedan od 13 parlamentaraca koji su članovi gore spomenutog Parlamentarnog odbora SSP-a i zajedničke Komisije za evropske integracije PSBiH. Dakle, ona bi trebala detaljno da poznaje dokle su institucije vlasti došle na putu ka Evropskoj uniji.
Očigledno je da je pogrešno kod kuće označavala kvačicama.
