Reforme koje od vlasti BiH traže MMF, Svjetska banka, Europska komisija i Europska banka za obnovu i razvoj su, gledane očima političkih elita u BiH naviknutih na “kupnju” socijalnog mira i glasova, jezovite.
Iako one podrazumijevaju nikad do sada viđenu političku hrabrost, potpuno su realne, nepolitikantske, a nužnosti njihovog provođenja svjesne su i vlasti kao i osobe koje vode mirovinsko-invalidske fondove. Usprkos tome, čini se kako ih, sve do bankrota fondova, nitko neće imati hrabrosti provesti. A to se vrijeme bliži.
Revizija invalidnina
MMF i Svjetska banka, kao uvjete za dobivanje daljnjih kreditnih aranžmana, a samo ove godine za zatvaranje rupa u proračunu FBiH i RS-a potrebno je, prema riječima državnog ministra financija Vjekoslava Bevande, više od 500 milijuna eura, traže i podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu iznad granice od 65 godina starosti.
Isto tako, danas jedan zaposleni građanin uzdržava pet onih koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu! Svemu treba dodati i istraživanje stručnjaka Europske komisije prema kojem je 30 posto građana nezadovoljno sustavom socijalne zaštite, odnosno socijalnim primanjima.
“Za socijalne naknade na osnovi privilegija izdvaja se tri četvrtine ukupne potrošnje, a uz to mnogi korisnici uopće nisu u kategoriji siromašnih građana”, stoji u analizi Europske komisije u kojoj se navodi kako je, prije svega, u BiH nužno novac za tzv. povlaštene mirovine i prijevremeno umirovljenje usmjeriti u rizična zanimanja.
I MMF i Svjetska banka i Europska komisija “preporučuju” smanjenje mirovine onima koji se ipak odluče ići ranije u mirovinu, dok Svjetska banka konkretno predlaže da to bude šest posto za svaku godinu prije navršavanja zakonski propisane dobne granice. Tako bi onima koji odu ili su u mirovinu s 50 godina starosti mirovina bila najniža zakonski propisana.
“Preporučuje” se, čitati: zahtijeva se, i eliminiranje dvostrukih primanja pa bi trebale ostati ili naknade zbog ratnih djelovanja ili one koje dolaze iz mirovinskog fonda. Invalidske mirovine bi se trebale isplaćivati samo osobama koje su “nesposobne za bilo kakav posao”, a ne za posao koji su radile kad su ostale invalidi, primjerice bili vojnici, i to samo do trenutka kad napune godine za umirovljenje, od kad bi dobivale starosne mirovine!
Privilegirane mirovine
“Najjezovitija” preporuka je da se udovicama i udovcima isplaćuju naknade od trenutka kad napune godine potrebne za regularno umirovljenje, a ukidale bi se u slučaju novog braka. Štoviše, naknade bi se smanjile na 60 posto za jednog korisnika, 70 posto za dva, 80 posto za tri i maksimalno 90 posto za četiri i više korisnika!
Privilegirane mirovine, smatra recimo Svjetska banka, trebale bi se razdvojiti od općeg mirovinskog fonda, isplaćivati iz zasebnog fonda i izjednačiti s općim mirovinama! Na koncu, “sve naknade bi se trebale indeksirati prema troškovima, odnosno inflaciji, a ne prema plaćama” kako se to danas radi, a takav prijedlog indeksiranja kao i podjele mirovinskih fondova u više stupova već je urađen.
Oštre kontrole, provjere i revizije
Među prioritetnim mjerama koje preporučuje Europska komisija je i “uvođenje sankcija za prijevremeno umirovljenje i uvođenje bonusa za kasno umirovljenje u cilju podizanja efektivne starosne granice za umirovljenje”. U prijevodu, to znači zavođenje oštre kontrole, provjere i revizije svakog zahtjeva koje građani podnose za prijevremenu mirovinu, odnosno donošenje strogih kriterija za ostvarivanje tog prava. Razlog je naprosto što se u BiH brzo i lako, najčešće preko raznoraznih privatnih veza, može dobiti invalidnina ili otići u mirovinu. U setu reformskih mjera je i smanjenje otpremnina zaposlenima u slučaju prestanka radnog odnosa.
