Prvih pet godina braka sladak je period produženog medenog mjeseca. Sa šestom godinom bračnog staža krivulja sreće strmoglavljuje se: sudaramo se s odgojem djece, razočarenjima u odnos od kojeg smo puno očekivali, bolno se suočavamo s realnim životnim problemima… Veliko istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Hrvatskoj.
Zašto su patrijarhalne žene uvijek zadovoljnije…
U tim su godinama braka razvodi najčešći. No parovi koji tu krizu proguraju do 20. obljetnice braka, do kada će zasigurno smanjiti svoja očekivanja, mogu se pogledati u oči i zaključiti: ‘Hej, preživjeli smo sve to, i nije nam loše!’
Proizlazi to iz istraživanja ‘Što ženu čini sretnom u braku’ koje je dio velikog projekta Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Voditelj projekta, prof. dr. sc. Josip Obradović sa Hrvatskih studija, sa svojim je timom pet godina sakupljao i obrađivao podatke o 900 bračnih parova iz Zagreba i 14 županija, što čini jedinstveno i najveće istraživanje na temu braka i procesa koji se u njemu odvijaju. U povodu Dana žena predstavio je dio tog projekta, koji se odnosi na ženinu sreću u braku.
‘Popravljanje bračne sreće nakon preživljenih kriza i smanjenih aspiracija različito je od inozemnih pokazatelja. U američkim brakovima, primjerice, nema takvog oporavka, kad krivulja padne, ne diže se više, odnosno brak je propao, a u češkim slučajevima žene između pete i desete godine braka postaju maksimalno iritabilne, a muškarci se odaju alkoholu’, navodi prof. dr. sc. J. Obradović.
Istraživače je šokiralo kad se ispostavilo da su žene bez djece – najzadovoljnije u braku! Rođenjem prvog djeteta, što je velika sreća ali i veliki stres, izrazito pada ženin doživljaj bračne sreće. S drugim se djetetom povrati, ali nikad na razinu prvotne sreće.
Najzadovoljnije su brakom patrijarhalne i niže obrazovane žene, dok emancipirane imaju i veća očekivanja koja nerijetko ne budu realizirana. Na ženino zadovoljstvo utječe i njeno sudjelovanje u donošenju odluka, ali i njen doživljaj ekonomskog stresa.
‘Što teže doživljava ekonomske poteškoće, bračnu će kvalitetu smatrati lošijom. Govori se stalno o 300 tisuća nezaposlenih, ali tu brojku treba pomnožiti s tri pa vidimo da je bar 900 tisuća osoba u ekonomskom stresu. Jer žena će se u ekonomskom stresu drugačije ponašati i prema djeci, zbog čega će se i djeca drugačiej ponašati. Nismo svjesni koliku ljudsku cijenu plaćamo zbog ekonomske situacije’, napominje prof. Obradović.
Koliko je važan seks…
Smatra li žena svog muža fizički privlačnim, i to će je činiti sretnijom u braku. Dugo se smatralo da ženino seksualno zadovoljstvo nije jako važno, međutim, ovdje se to opovrgava i ženino zadovoljstvo bračnim seksom itekako oblikuje njenu bračnu sreću. Isto tako su zadovoljnije tim više što im je suprug zadovoljniji seksualnim bračnim životom. Na bračnu sreću utječu i neke ženine osobine, pa tako među ostalim važnu ulogu igraju njezino samopoštovanje, društvenost i ugodan karakter, ali i njezina sklonost tjeskobi i depresivnosti.
(VisokoIN)
