Sljedeće sedmice najveća pažnja javnosti u rigiji bit će usmjerena na Haški sud, gdje se očekuje, kako su je mnogo okarakterizirali – historijska presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Da je stvarno tako svjedoči podatak da će svi kapacitet Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju biti popunjeni.
Ogroman interes javnosti ne čudi, kaže urednik BIRN-a, radi se o presudi do sada najvišerangiranoj osobi, kojoj je nakon dvanaestogodišnjeg bjekstva vođen maratonski haški proces.
“Kada je konačno došlo do hapšenja 2008. godine suđenje je počelo dvije godine kasnije, postupak je trajao oko šest godina, saslušano je oko 500 svjedoka, dakle zaista se radi o maratonskom suđenju i mislim da zbog toga on ima ovakav značaj, koliko vidim već se zagrijava atmosfera pred presudu”, kaže Denis Džidić, urednik BIRN-a BiH.
Atmosfera će tačku ključanja doživjeti 24. marta, kada će, Radovanu Karadžiću biti izrečena prvostepena presuda.
“On treba da uđe u historiju kao jedan od najvećih zločinaca novije historije, a ne, kao što neki žele, da bude nacionalni heroj”, kaže Fikret Grabovica iz Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva.
Stav građana je manje-više poznat, među njima su i oni koji su spremni na oprost.
“Ako i ovi koji su uradili zlo dožive katarzu mi ih prihvatamo, mi ćemo živjeti s njima”, poručuje Radoslava Habul iz Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva.
“Nama nije potrebna njihova patnja kao kažnjenicima, potreban je pečat na presudu, da se taj zločin kažnjava, to je opomena nekim budućim drznicima koji se budu ohrabrili da gurnu narod u zločin”.
Nadamo se najboljem, pripremamo se za najgore, rekao je Karadžićev pravni savjetnik. Kakva god bila, presuda će itekako iznova podijeliti javnost u zemlji i regionu.
“Mislim da za sljedećih 10-20 godina nema šanse da mi komuniciramo a da to bude na nakakav prijateljski način i da to bude normalan odnos”, tvrdi Mirko Šošić, profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
“Kakva god da presuda bude za njega ona ništa neće učiniti, jer politička teritorija nastala na genocidu i nacionalnom homogeniziranju prvo Srba pa onda i ostalih i dalje živi”, kazao je Srđan Sušnica, kulturolog.
Nakon okončanja procedure akreditacije, iz Tribunala kažu, nezapamćeno je interesovanje. Presudi će prisustvovati više od 150 žrtava, oko 200 novinara, 50 diplomata i državnih predstavnika i više od 100 profesora, istraživača i predstavnika civilnog društva.
(Visokoin.com / N1)
