Pred nama je novo vrelo ljeto, poručuju meteorolozi. Na globalnom nivou, uz toplotne valove, očekuju se suše, poplave i obilne padavine. Dašak ljeta prethodnih dana osjetili su i građani Bosne i Hercegovine. U Hercegovini temperature vazduha dostigle su 35 stepeni Celzija, u Bosni oko 30, a potom padavine i niže temperature. Ekstremne promjene biće sve češće, upozorava struka. A nije uvijek bilo tako.
Nisu uvijek bile izražene promjene vremena kao danas, priča Atif Kalem. Prisjeća se dugih, oštrih zima u glavnom gradu BiH, ali i podnošljivih, toplih perioda, sa više zelenila.
– Vratite se 40-50 godina unazad, Alipašino polje su bili voćnjaci, sad su zgrade. Stup i sve, zatvorilo je protok zraka. Nekad su zime sedamdesetih i početak osamdesetih trajale po šest mjeseci i tako smo mi i rasli, odgajali se i navikli se na to, međutim sada. Pogledajte šta sve hoda nebom gore, nije ni čudo da je to neka velika promjena i da utiče – smatra Atif Kalem.
U prošlom vijeku broj sarajevskih vrelih dana, sa temperaturom vazduha iznad 30 stepeni Celzija dešavao se dva puta tokom tri sedmice, sada je svaki treći ljetni dan iznad 30 stepeni. Građani utočište pronalaze u prirodi jer vrelinu teže podnose.
Trenutne temperature tek su uvertira u vrelo ljeto. No, ekstremne oscilacije biće sve češće, upozorava struka.
– Ne samo na globalnom nego i na lokalnom nivou, veća količina vodene pare u atmosferi koja mijenja padavinske obrasce, područja koja su nekad bila sušna mogu dobiti veću količinu padavinu, ali ona područja koja su bila vlažna mogu postati neuobičajeno sušna. Generalno, temperature zraka kakve bilježimo sada, prije smo mogli vidjeti jednom u 100 godina – kazao je meteorolog Nedim Sladić.
Ljekari savjetuju izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, dovoljno tečnosti i redovno uzimanje terapije. Upozoravaju da upravo ovakve vremenske oscilacije najteže pogađaju starije osobe, hornične bolesnike, a naglaskom na kardiovaskularne bolesnike.
– Imamo dijelove našeg organizma koji reaguje bez da smo mi svjesni, to je autoimuni nervni sistem koji kontroliše rad srca, disanje, tonus naših krvnih žila, tako da te oscilacije utiču na nas, to što ne osjetimo, a medicinski radnici mogu registrovati – poručio je Adin Alijević, specijalista urgentne medicine u Hitnoj pomoći KS.
Stoga, kako priroda postavlja nove temperaturne rekorde, neophodno je prilagođavanje organizma. Odgovorno ponašanje i poštivanje savjeta ljekara u tom lancu je neizbježno.
