Plinovi u crijevima nisu samo neugodni, nego bi mogli biti i važan pokazatelj zdravstvenog stanja, kažu naučnici.
“Ono što izlazi iz vaše stražnjice govori nam samo o zadnjih 20 centimetara crijeva”, rekao je Peter Gibson s australskog univerziteta Monash u Victoriji, prenosi u subotu BBC.
Njegov tim želi saznati što se događa u prethodnih 130 centimetara probavnog sistema, završavajući “konačnom eksplozijom”.
Probava ovisi o složenoj interakciji između gena, prehrane, metabolizma i mikroorganizama u tijelu, od kojih svaki može ostaviti svoj trag u plinovitim nusproduktima.
Svaka promjena u “vjetrovima” mogla bi stoga biti znak ozbiljnih bolesti koje pogađaju bilo koji dio tog procesa, ističu stručnjaci.
Gibsonov tim radi na sondi koja bi analizirala procese duž cijelog probavnog trakta i mjerila plinove u svim fazama probave.
Prekomjerna proizvodnja vodika i metana ukazuje na moguće probleme s razgradnjom ugljikohidrata, zbog čega škrob i šećeri fermentiraju u crijevima.
Prevelika količina metana može omesti kretanje crijeva, što znači da bi to moglo biti uzrok zatvora od kojeg pate ljudi s iratibilnim kolonom.
“Uvriježeno je mišljenje da metan nastaje u donjim dijelovima debelog crijeva, ali u to ne možemo biti sigurni”, rekao je Gibron.
Sumporovodik je plin koji “vjetrovima” daje grozan smrad trulih jaja. Osim neugodnosti koje može prouzročiti na javnom mjestu, hronično visoka razina tog plina mogla bi biti znak oštećene sluznice, upale, pa čak i raka debelog crijeva. “To je primjer kako plin može biti od nevjerovatne pomoći”, ističe Gibson.
Postojeće tehnike mjerenja nadutosti su tek neizravne, poput izdaha ili analize stolice i ne otkrivaju probleme u ranoj fazi probave.
Gibsonov tim smatra da je doskočio tom problemu, izumivši sićušan senzor koji se može progutati kao tableta. Dok prolazi kroz tijelo, kapsula u pravilnim intervalima prikuplja plinove i podatke šalje u računar.
Osim toga mjeri temperaturu i kiselost koji mogu ukazati na poziciju senzora u probavnom sistemu. To je osobito važno na kraju putovanja kroz crijeva. “Želite znati je li izašao kroz stražnjicu, ali to nećete znati jer će jednostavno završiti kao dio stolice”, rekao je Gibson.
Podati o temperaturi, međutim, daju odgovor istog trena. “Kad temperatura padne, znamo da je izašao van”, dodao je Gibson i pojasnio da bi ljekari tako mogli prikupiti podatke u realnom vremenu i u svakoj fazi putovanja senzora po bespućima probavnog sistema.
Zasad su prototip testirali na svinjama, a za nekoliko mjeseci planiraju ga iskušati i na ljudima, piše BBC.
