Početkom godine objavili smo informaciju da je Ured za borbu protiv korupcije KS prikupio šokantne podatke o tome da se milionima maraka ‘zarađenih od poslova s drogom prave desetine zgrada u Sarajevu.
Naime, prošle godine Ured je, uz prisustvo ambasadora najznačajnih zapadnih zemalja, predstavio izvještaj i najavio borbu protiv građevinske mafije.
Šef Ureda Erduan Kafedžić je tad predstavljao sheme koje pokazuju duboku upletenost političara, notara, advokata i javnih službenika u cijeli proces.
“Dolaze investitori, oni su miks stranih i bh. državljana. Napravili su kompaniju za gradnju i angažiraju dodatne ljude koji razvijaju novu firmu i novu mrežu ljudi koji otvaraju veliki broj drugih firmi vezanih za gradnju. Postoji čitava mreža institucija koja pakuje te zahtjeve od općinskog do državnog nivoa i tada se dešava korupcija. Tada se bogate pojedinci, dolazi novac od političkih stranaka. Stranke finansiraju izbore od ovih izvora”, rekao je tad Kafedžić.
Proročanski je to preslik onoga što posljednjih dana izlazi na vidjelo kada su u pitanju mutni poslovi načelnika Općine Stragi Grad Ibrahima Hadžibajrića.
Naime, prema do sada dostupnim podacima dobivenim iz Sky aplikacije, Hadžibajrić je izdavao parkinge i atraktivne lokacije firmama koje su služile kao perionice para narkokartela i to preko izgradnje luksuznih objekata.
Iz trenutno dostupnih podataka jasno je da su narkokarteli dobili preko općinskih organa nekoliko atraktivnih građevinskih lokacija u Starom Gradu, ali i marketinških pozicija – sve u svrhu pranja para za narkokartele.
Kako saznajemo, mreža koju je pleo Hadžibjarić u Općini Stari Grad, samo je dio šireg mozaika koji je rasprostranjen po cijelom Kantonu Sarajevo. Navodno, ni akcija u kojoj je priveden dugogodišnji načelnik (Start – početak) nije slučajan, a, vrlo je moguće da će se nakon otvaranja slučaja ‘Hadžibajrić’ intenzivirati i istrage po pitanju drugih krakova perionica narko para.
No, slučaj ‘Hadžibajrić’ otvara i neka druga pitanja. Prema navodima Tužilaštva KS Hadžibajrić je, između ostalog, uzeo i mito od 150.000 KM. Protiv Hadžibajrića su se ranije vodili procesi zbog neprijavljivanja imovine, notakvi slučajevi trenutno završavaju blagim kaznama koje su na nivou prekršaja.
Osporavanje, pa i kantonalnog zakona kojim se to pitanje regulira, bila je jedna od glavnih bitki SDA-ovaca koji danas Hadžibajrićevo hapšenje vide kao progon političkog protivnika te ga brane kao čovjeka koji se suprotstavio režimu!?
Tada je bilo sporno da se uz registar imovine dužnosnika doda i registar poslovno povezanih lica. S obzirom na slučaj u kojem je Hadžibajrić bio poslovno povezan sa izvjesnim Elmedinom Karišikom postojanje takvog registra pokazuje se kao vrlo važan alat u prevenciji ali i borbi protiv korupcije.
Pored toga, postavlja se pitanje efikasnog oduzimanja nelegalno stečene imovine i upravljanja tom imovinom.
