U prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.054 tone više citrusa nego u istom periodu prošle godine, a razlog povećanom uvozu je, kako tvrde domaći voćari, visoka cijena domaćeg voća, zbog koje se kupci plićeg džepa radije odlučuju da kupuju i konzumiraju citruse.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je vrijednosno 7,7 miliona KM više citursa nego u istom periodu prošle godine.
“U prvih pet mjeseci ove godine uvezen je 27.918.497,01 kilogram u vrijednosti od 27.545.598,96 KM, dok je u prošloj godini u istom periodu uvezeno 26.863.842,26 kilograma u vrijednosti od 19.818.215,09 KM”, kažu u UIO BiH za “Nezavisne”.
Kako pokazuju podaci UIO BiH, najviše ovog voća je uvezeno iz Turske, Španije, Grčke, Egipta i Italije.
“Od početka godine do maja iz Turske je uvezeno 11.104.340,50 kilograma u vrijednosti 10,445,983.06 KM, zatim iz Španije 5.011.200,29 kilograma u vrijednosti 7.508.425,08 KM. Iz Grčke je uvezeno 8.031.009 kilograma vrijednosti 5.003.975,82 KM”, pokazuju podaci UIO BiH.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, smatra da pandemija virusa korona nije uzrokovala povećanje potrošnje citrusa kod naših građana, već da su to isključivo cijene ovog voća, koje su dosta povoljnije od cijena domaćeg voća.
“Primijetili smo da je sve južno voće dosta jeftinije od domaćeg voća, poput domaće jabuke, koja je izuzetno skupa. Dosta je jeftinije južno voće i ono bolje ide, to je najviše uticalo i na sve veći uvoz”, smatra Dojčinović.
On je pojasnio da je južno voće pri uvozu dosta skuplje nego što je to bilo prošle godine, ali da je i naše domaće voće skuplje dva puta u trgovinama nego što je to bilo prošle godine.
“Domaća jabuka je sada između dvije i tri marke, lani je bila znatno jeftinija. Građani više kupuju južno voće, jer je jeftinije, više je traženo i ono bolje ide”, kaže Dojčinović.
On je istakao da bi trgovci takođe trebalo da snize marže na domaće voće, jer cijene otkupa od proizvođača nisu toliko visoke, kao što je to slučaj u trgovinama.
“Imamo danas jabuke koje su skoro tri KM, a kruške skoro pet KM, to nije korektno ni prema proizvođačima od strane trgovaca, a nije korektno ni prema krajnjem potrošaču, odnosno kupcu”, smatra Dojčinović.
Kako kaže Dojčinović, u zavisnosti odakle narandže dolaze, one se mogu naći po 1,5 KM, 1,60 KM, 1,80 KM te sve zavisi od njihove vrste.
“Narandži ima i po tri KM, ali su to uglavnom španske narandže, koje su i najskuplje”, rekao je Dojčinović.
On je napomenuo da bi se smanjivanjem marže na domaće voće smanjila i njegova konačna cijena te da bi to moglo potisnuti na neki način južno voće.
Dodao je da poruke građanima da kupuju domaće ne vrijede ako je cijena domaćeg proizvoda viša od cijene uvoznog voća, jer je krajnjem kupcu najbitnija cijena.
Dragan Pavlović, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH, kaže da ga ne iznenađuje veliki uvoz citrusa, jer takve proizvodnje u BiH skoro da nema.
“Naša proizvodnja domaćeg voća je iz godine u godinu, nažalost, manja, zbog toga je uvoz voća sve veći i veći kod nas pa tako i uvoz citrusa. Mi citruse proizvodimo u minimalnim količinama, nema velike proizvodnje, pa to moramo uvoziti. Međutim, veći problem od toga je što uvozimo i voće koje mi proizvodimo u velikoj mjeri”, rekao je Pavlović.
Dodaje da naši građani, ako već kupuju voće, radije kupe jeftiniju narandžu, nego skuplju jabuku, jer sve gledaju prema džepu.
On smatra da građani u BiH nemaju ni taj naboj prema državi, ni naviku da toliko kupuju domaće kao zapadni narodi, koji kupuju domaće, pa makar ono bilo i skuplje nego uvozni proizvodi.
(Nezavisne / Visokoin.com)
