Izrazito visoke temperature pogoduju najezdi stršljena. U gnjezdu u iznimnim situacijama ih može biti i do 700, međutim smrtni ishodi usljed uboda su vrlo rijetki, kažu stručnjaci.
Mladen Hron, voditelj smjene u Zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba objašnjava kako moraju biti pažljivi oni koji su doživjeli alergijske reakcije ili blaže pogotovo moraju tada paziti kad idu u prirodu da se onda obuku zaštitno, a naravno kod nekih koji su imali anafilaktičke već reakcije njima je preporuka da nose adrenalinske šprice kad idu u prirodu.
Kaže da u najvećem broju slučajeva ubod stršljena završi lokalnim i bolnim eritemom.
“To je najblaže što može biti i u većini slučajeva je tako. Kod osoba koje su sklone alergijama može se razviti blaga alergijska reakcija u vidu nekog osipa, otoka usana, jezika, suzenja očiju. Dok najteži oblik alergijske reakcije može rezultirati anafilaktičkim šokom. On se pak manifestira otežanim piskutavim disanjem, uslijed kardiovaskularnog kolapsa dolazi do hitpotenzije – u početku vrtoglavica i čovjek može pasti u nesvijet te to može rezultati i smrtnim ishodom”, objašnjava Hron.
Što ako dođe do anfilaktičkog šoka?
Kaže da najteži ishodi zbog uboda nisu česti i dodaje da je teško pravovremeno reagirati u slučaju anafilaktičkog šoka.
“Anafilaktički šok se događa vrlo brzo i to je jedno dramatično zbivanje, ako ne pružimo vrlo brzo hitnu pomoć može doći do smrtnog ishoda. U svakom slučaju treba brzo reagirati i zvati hitnu pomoć ili se obratiti u najbližu hitnu ambulantu”, rekao je.
Upitan na kojem dijelu tijela je najopasniji ubod, Hron odgovara da je to glava.
“Na glavi se razvije angioedem što znači otok mekog tikva i to stve zatvara dišni put i dolazi do gušenja. U području glave je najopasniji taj ubod, a što idemo perfiernije to je povoljniji ishod”, kaže.
Hron napominje da se treba držati podalje od gnijezda stršljenova da ih ne izazovemo.
“Ako ih izazovemo onda oni napadaju u rojevima. Nije nikako preporučljivo da se lamaće rukama i bježi. Ako lamaćemo rukama, onda je stršljen najopasniji. Treba biti miran i sabran i čekati da ode”, govori.
Najčešće intervencije u hitnoj medicinskoj pomoći
Pojašnjava da najveći broj ljudi dolazi na hitnu jer se boje najteže alergijske reakcije.
“Svi ljudi više manje znaju da to može rezultatirati smrtnim ishodom. Često dolaze samo s običnim bolnim eritemom. Rijeđe dođu s nekim osipom. Za anafilaksiju je situacija takva da kad se to razvije da rijetko uspiju stići. Preporuka za njih je da nose adrenalinske šprice”, rekao je.
Teško mu je, kaže, reći ima li više intervencija ove godine nego šrošle, ali da najviše ljudi dolazi zatražiti pomoć zbog bolnog eritema, a nešto rijeđe zbog osipa.
“Otrov ose je jači otrov od stršljenovog, ali je opasnost u alergiji. Kod stršljenovog alergijske reakcije budu burnije”, objašnjava.
