Sud Bosne i Hercegovine danas je izrekao oslobađajuću prvostepenu presudu ratnom komandantu Armije Republike Bosne i Hercegovine Naseru Oriću i pripadniku Armije Sabahudinu Muhiću, kojima se sudilo po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine, odnosno za navodne zločine u selima Zalazje, Lolići i Kunjerac.
Prema optužnici, Orić, tadašnji komandant, i Muhić, pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, teretili su se za ubistvo tri zarobljenika srpske nacionalnosti u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac 1992. godine.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine optužnicu je podiglo nakon višemjesečne istrage, koja je provedena u saradnji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu i Ministarstvom unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska.
Orić je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio komandant 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je djelovala na srebreničkom području.
Protiv njega je, zbog navodnih ratnih zločina, vođen i postupak po optužnici koja je podignuta pred Haškim tribunalom, koji ga je pravosnažno oslobodio krivice.
Tužilaštvo je izvodilo četiri vještaka i 14 svjedoka nastojeći dokazati krivicu, dok su, s druge strane, odbrane Orića i Muhića iskazima 18 svjedoka te materijalnim dokazima u potpunosti negirale navode optužnice.
Negirali krivicu na početku procesa
Suđenje je počelo krajem januara prošle godine, a Sud Bosne i Hercegovine sredinom septembra 2015. potvrdio je optužnicu u kojoj je Tužilaštvo navelo da su Orić i Muhić počinili zločine protiv ratnih zarobljenika.
Prema optužnici, Orić je u tom periodu bio komandant štaba Teritorijalne odbrane Srebrenica i komandant štaba Oružanih snaga TO, subregije Srebrenica, a Muhić pripadnik oružanih snaga TO Srebrenica.
Na prvoj statusnoj konferenciji, održanoj 24. novembra 2015, tužilac Miroslav Janjić najavio je ispitivanje 30 svjedoka, među kojima je bio i jedan zaštićeni, kao i izvođenje 63 materijalna dokaza.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je 9. septembra tri tačke optužnice protiv Orića i Muhića, u kojima se navodi zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti – Slobodana Ilića, Milutina Miloševića i Mitra Savića.
Optuženi su 19. oktobra pred Sudom Bosne i Hercegovine negirali krivicu.
Zahtjev Haškom sudu
Orićevi branioci podnijeli su 9. novembra podnesak Haškom tribunalu, od kojeg su zatražili da naredi Sudu Bosne i Hercegovine obustavu postupka za ratne zločine u Srebrenici protiv njega jer mu se već u Hagu sudilo za te zločine, nakon čega je 2008. pravosnažno oslobođen krivice.
Tribunal u Hagu je 11. decembra odbio zahtjev Orićeve odbrane za obustavljanje postupka.
U obrazloženju odluke navedeno je da je Orić u Hagu oslobođen krivice po komandnoj odgovornosti za ubistvo jedne osobe u policijskoj stanici Srebrenica i šest osoba u zgradi Općine, dok mu se trenutno na teret stavlja da je lično ubio jednu osobu u Zalazju, kao i da je, s još jednim pripadnikom Armije Republike Bosne i Hercegovine, učestvovao u ubistvima dvije osobe u Bratuncu.
Orić je u junu 2015. izručen Bosni i Hercegovini iz Švicarske, gdje je uhapšen po potjernici Srbije. Izručenje Orića iz ekstradicijskog pritvora, u kojem je proveo 14 dana, tražila je Srbija, ali i Bosna i Hercegovina, nakon čega je švicarski sud odlučio u korist Bosne i Hercegovine.
