Žulian Asanž (Julian Assange) nalazi se u zatvoru visoke sigurnosti Belmarsh u Londonu od 2019. godine Viktorijanska zgrada jedan je od najstrožih zatvora u Velikoj Britaniji.
Pedeset mjeseci koje je osnivač Wikileaksa morao odslužiti zbog kršenja ranijih uvjeta zatvora odavno je prošlo. Od tada je Asanž bio u nekoj vrsti pritvora čekajući deportaciju pod izuzetno teškim uvjetima.
Sad postoji još samo jedna, posljednja prilika za novu žalbu na prethodne sudske odluke o izručenju koje je u lipnju potpisala ministrica unutarnjih poslova Priti Patel – pred Vrhovnim sudom u Londonu. Ova presuda očekuje se sljedeći mjesec. Ukoliko se i tamo potvrde ranije odluke, počinje teći rok od četir sedmice do prisilnog prijevoza u SAD.
Zabrinutost za zdravlje
Asanžova supruga Stela boji se najgoreg ako suci njezinom suprugu ne omoguće daljnje žalbe.
– Žulijanov život ovisi o pobjedi protiv ovog izručenja. Klinički je depresivan. Ako bude izručen i stavljen u samicu, što SAD ne isključuju kao opciju, bojim se da će počiniti samoubojstvo – rekla je Stela Asanž za DW.
Australski dio porodice, otac John Shipton i brat Gabriel, također su vrlo zabrinuti.
– Zdravlje mu se pogoršava – rekao je brat prošle sedmice za Sky Australia.
– On je u opasnoj situaciji i ona se stalno pogoršava. Stvarno je potresno vidjeti ovog nježnog genija u zatvoru visoke sigurnosti najnasilnije kriminalce.
Porodica apelirala na novog australskog premijera Anthonyja Albanesea da pomogne u spašavanju Asanža. Tokom predizborne kampanje on je govorio “što je dosta, dosta je”, jasno dajući do znanja da progon osnivača Wikileaksa mora prestati.
Kontroverzno izručenje
Ipak, ništa se nije promijenilo otkako je Albanese preuzeo dužnost, žale se otac i brat. Do sada nisu uspjeli ni dobiti termin kod premijera. Albanese je u nedavnoj izjavi za javnost istaknuo da se takvi pregovori moraju voditi diplomatski, iza kulisa.
Prema riječima advokatice supruge Stele, Vrhovni sud bi sada trebao dopustiti daljnje žalbe na svoju raniju odluku. No, glavno pitanje bilo je formalno tumačenje sporazuma o izručenju između Velike Britanije i SAD-a.
I njegov otac, John Shipton pokušava navesti premijera Australije na intervenciju. Ali to tako biva: ono što se od njega čulo prije izbora je daleko od onoga što se sad (ne)čuje.
U prvostupanjskoj presudi je okružni sudac između ostalog u obzir uzeo i zdravstveno stanje zatvorenika te donio odluku protiv izručenja. No viši suci te razloge nisu smatrali odlučujućima.
I ostali aspekti su izostavljeni iz razmatranja, usprkos naporima Assangeovih advokata. Primjerice, pitanje ne bi li Assangeovo pravo na slobodu izražavanja i zaštitu novinarskog rada trebalo spriječiti izručenje. Ili: ne kriju li se iza zahtijeva SAD-a za izručenjem u stvari politički razlozi.
“Kada iscrpimo pravne mogućnosti u Velikoj Britaniji, još uvijek se možemo žaliti Europskom sudu za ljudska prava”, kaže Stella Assange. No hoće li britanski suci htjeti pričekati njihovu presudu trenutno je vrlo neizvjesno.
Britanska se vlada, naime, protivi Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Tako je na primjer nacrtom zakona o izbjeglicama, predstavljenim krajem juna, planirano reduciranje prava i zaštita izbjeglica. Predviđeno je i da se za obavljanje procedure o dodjeli azila u Velikoj Britaniji, migranti šalju u Ruandu da bi tamo podnijeli zahtjev za azil. Ako u rujnu na čelo Konzervativne stranke dođe tvrdolinijašica Liz Truss i onda preuzme i premijersku funkciju, Assange će imati malo nade za neku političku intervenciju.
Posjet zatvoru s djecom
Jednom sedmično Steli i njihovim sinovima dopušteno je posjetiti njenog supruga u Belmarshu na sat vremena. Dječaci od tri i pet godina oca poznaju samo kao zatvorenika.
Posjete su za porodicu uvijek povezani s prevladavanjem brojnih prepreka:
– Policajci im gledaju u usta, iza ušiju, u kosu, pod noge. Njuškaju ih policijski psi i oni znaju da je to mjesto otkuda njihov otac ne može izaći – kaže Stela Asanž o redovitim pretragama svoje djece.
Na kraju, međutim, ovo nije samo borba za života njenog supruga, već i za slobode medija u Evropi, naglašava Stela.
– Je li dopušteno stranoj sili intervenirati u Evropi i određivati što mediji smiju objaviti? Zamislite što bi bilo kada bi Kina učinila isto i sudski gonila novinara u Njemačkoj zbog razotkrivanja kineskih zločina.
