Arapović je istakao da prema ovom istraživanju, iako ne postoje egzaktni podaci, javni sektor u BiH broji 190.000 ljudi, od čega je 6.000 konkretnih političkih funkcija, a to su ministri, parlamentarci i njihovi članovi kabineta.
Moratorijumi na zapošljavanje u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini još uvijek su samo šarena laža za javnost, jer su zabilježene hiljade novih zapošljavanja u javnom sektoru, u 75 odsto institucija i javnih preduzeća u BiH, a to su hiljade novih ljudi koji su opterećenje za budžet, rekao je danas Adis Arapović, program menadžer organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI), javlja Anadolu Agency (AA).
On je na konferenciji za novinare u Banjaluci predstavio “Izvještaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanju u javnom sekotru u Bosni i Hercegovini”, čiji nalazi pokazuju da je proces zapošljavanja generalno vrlo netransparentan.
Arapović je istakao da prema ovom istraživanju, iako ne postoje egzaktni podaci, javni sektor u BiH broji 190.000 ljudi, od čega je 6.000 konkretnih političkih funkcija, a to su ministri, parlamentarci i njihovi članovi kabineta.
“To su legitimne političke funkcije, ali ono što nije jesu upravljačke i rukovodeće pozicije u ostatku javnog sektora, institucijama, agencijama, vanbudžetskim agencijama, školstvu, zdravstvu, gdje je zbir upravljačkih pozicija oko 20.000. Svaka od ovih pozicija bi trebala biti popunjavana na transparentan i meritoran način putem javnih konkursa, međutim 99 posto su popunjene od strane političkih kadrova, koji su nominirani ili imenovani od vladajuće stranke”, rekao je Arapović i objasnio da je zbog toga u BiH oko 25.000 političkih funcija, jer se gotovo sve i jedna rukovodeća pozicija smatra “političkim plijenom”.
Kao najgoru posljedicu ovakvog stanja Arapović je izdvojio činjenicu da tako postavljeni kadrovi ne odgovaraju ni Ustavu ni zakonima nego onome ko ih je postavio – stranci.
“Svaki četvrti zaposleni u BiH radi u javnom sektoru, a četvrtina svih budžeta se troši na plate zaposlenih u javnom sektoru”, rekao je Arapović.
Prema njegovim riječima, CCI je u ovom istraživanju dobio odgovore od 80 institucija, a bilo je i onih koji nisu dostavili odgovore i time, prema riječima Arapovića, skrenuli pažnju na sebe. Istakao je i da nije primijećen veliki progres u zakonskoj regulativi, iako se to jasno traži i Reformskom agendom.
“Posmatrano kroz četiri kriterijuma, da se svi konkursi objavljuju na web stranicama organa koji zapošljava, da se objavljuju u denvnim novinama, da su svi kriterijumi za ocjenjivanje dostupni kandidatima, kao i da se sastavi komisija objave tokom faze raspisivanja konkursa, došlo se do zaključka da trenutni indeks transparentnosti proces zapošljavanja, na skali od 0 do 100 iznosi 32”, pokazuje izvještaj CCI.
Nisu razrađeni kriteriji po kojima se primaju novi radnici, a “intervju je usko grlo zapošljavanja, najveći dio farse, jer na ovaj način dominantno se odlučuje ko će dobiti posao, ko ne”.
“Cijela priča o javnom konkrusu, proceduri, sastav komisije, postupak ocjene kandidata dovodi nas do izbora podobnih, a ne sposobnih. Javna uprava ne traži najbolje kandidate, nego podobne, po pravilu, politički podobne”, rekao je Arapović i dodao da u 75 posto slučajeva institucije koriste ugovor o djelu i zaobilaze moratorijum na zapošljavanje.
Pri zapošljvanju pozivaju se na 50 zakona i drugih akata, a prem riječima Arapovića podesili su zakonodavstvo i propise na sebi interesantan način jer da nema te “šume” propisa bilo bi lakše da proces bude proveden.
CCI je upozorio kako je neophodno u što skorijem periodu izmijeniti ili donijeti novi zakon o državnoj/javnoj služni na svim nivoima u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave, te detaljnije urediti konkursnu proceduru kako bi se osiguralo da posao u javnoj upravi dobijaju najbolji kandidati.
Organizacija CCI predlaže obavezu raspisivanja javnih konkursa, da budu inovirani na način da umanjuju ulogu komisija pri ocjenjivanju kandidata, i da se mora se omogućiti izbor kandidata po listi, a ne sa liste, tj. izbor najboljih knadidata.
“Imenovanja i zapošljavanja u zdravstvu i školstvu moraju biti izuzeta od uticaja politike. Ne smijemo dozvoliti da nas liječe ili spašavaju stranački hirurzi i ljekari i da nam djecu kroz život vode stranački učitelji”, rekao je Arapović.
