Kako je moguće da jedan sektor, u ovom slučaju bankarski, ostvaruje tako enormne zarade i profite u odnosu na sve ostale koji se pate u domaćoj privredi?
To je samo jedno od pitanja koje se, kažu ekonomisti, jednostavno nameće nakon što su brojke pokazale da se dobit banaka u Republici Srpskoj iz godine u godinu rapidno uvećava.
Samo u prvoj polovini ove godine banke sa sjedištem u Srpskoj zaradile su 127 miliona maraka, što je, na primjer, skoro tri puta više nego u cijeloj 2016. godini. Tih osam banaka prošle godine su imale dobit veću od 189 miliona, a prije samo pet godina zaradile su 74,2 miliona maraka.
Na logično pitanje – šta se to desilo u međuvremenu, odgovor je jednostavan. Građani plaćaju previsoke troškove, kaže ekonomista Zoran Pavlović koji podsjeća na, kako kaže, ničim utemeljen, a ogroman skok kamata pravdan Euriborom. Sve je pratilo i enormno povećanje cijena naknada, provizija i svih ostalih bankarskih usluga. Od marku do dvije za vođenje računa, postalo je normalno da ta brojka poraste na pet, pa i sedam maraka, pa je i samo postojanje računa odlična prilika da banka završi sa milionskom dobiti.
„Pokazatelji profitabilnosti rada banaka pokazuju da svi mi, osim visokih cijena namirnica, plaćamo i visoke cijene bankarskih usluga za koje banke plaćaju pet ili 10 odsto poreza na ukupnu dobit. Nešto bi se moralo definisati, ili poput Srbije koja je pokušala sa ograničenjem kamata ili da Poreska uprava RS sve ono što je euriborska kamata optereti sa 50 odsto poreza, jer je u suštini to čisti prihod banaka, a cijenu plaćaju građani koji ovdje više ne mogu da kupe nekretnine i napuštaju BiH“, kaže Pavlović.
Jedan od najbezobraznijih dijelova priče o bankama su naknade, smatra ekonomski stručnjak Igor Gavran. Astronomski su visoke naknade za takozvano održavanje računa, a radi se o usluzi zbog koje banka praktično nema nikavne troškove.
„I sve to debelo naplaćuju. Visina provizije kad vi uplatite jednu marku, a provizija je isto toliko, čini vam se i da nije mnogo, ali postoji ogroman broj klijenata i na kraju se skupi i ogroman iznos. Mislim da bi te naknade morale biti drastično smanjene i da nam treba stroga intervencija kako bi one odgovarale stvarnim troškovima, što sada nije slučaj“, objašnjava Gavran.
DOBIT BANAKA U RS
2016. 45,3 miliona KM
2018. 74,2 miliona KM
2023. 189,1 milion KM
2024. (JANUAR-JUN) 127 miliona KM
