Mi smo u BiH nagrađeni postojanjem u velikoj mjeri očuvane prirode i prirodnih šuma koje se nalaze oko nas, vrlo često ne vodimo računa i ne smatramo da je to naša obaveza – naglasio je Lojo
Šume i vode su najvažniji prirodni resurs, prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine. Mi smo u BiH nagrađeni postojanjem, u velikoj mjeri očuvane prirode i prirodnih šuma koje se nalaze oko nas. Ali vrlo često ne vodimo računa i ne smatramo da je to naša obaveza i naša briga, individualna i kolektivna – kazao je dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof.dr. Ahmet Lojo u intervjuu za Fenu, a u povodu 21. marta – Svjetskog dana šuma.
Naveo je podatak da šume pokrivaju više od 57 posto površine teritorije BiH, a više od 60 posto teritorije su šume i šumska zemljišta kao jedno od najvažnijih prirodnih resursa države.
Kao i u svim razvijenim državama, kazao je, donose se pravni akti, zakonske odredbe usmjerene na trajno očuvanje šuma, njihovo gospodarenje i korištenje. Tako je i u BiH. Jedan od problema, smatra on, je što na području entiteta Federacija BiH nije donesen zakon o šumama, a zakonska regulativa postoji na nivou kantona, posebno o endemskim vrstama.
Izrazio je nadu da će ubrzo biti donesena kvalitetna rješenja i zakon usvojen na nivou FBiH.
Profesor Lojo kaže da su na crvenoj listi ugroženosti različite endemske vrste, a najugroženija je tisa i zaštićena je na cijelom prostoru, potom Pančićeva omorika, munika, kao endem Balkana.
Naglašava da su kolektivna ali i individualna odgovornost ključne za očuvanje šuma, a planinarski turizam je jedan od načina kako doprijeti do svijesti građana u zaštiti i očuvanju šuma, ekologije, a to se postiže i kroz proces obrazovanja, počev od vrtića pa dalje.
– Planinarski turizam je jedna od metoda očuvanja šuma. Kod nas je posebno razvijen, naročito u okolini većih gradova kada ljudi žele da se ‘nadišu’ svježeg zraka i izlaze na planinska područja, u zonu šume. Ali, na žalost, mnogi od njih ostavljaju i ogromne količine smeća, a to je opet znak, koliko građani “brinu” o očuvanju okoline, ekologije, ne samo šuma – rekao je.
Svi smo, ističe Lojo, odgovorni za očuvanje šuma. Građani vrlo često ne razmišljaju o šumama i njihovom očuvanju kao o nekom svom zadatku. Mada smo svi direktno ili indirektno korisnici svih funkcija šuma koje one imaju, a najvažnije funkcije nisu privredne, osiguranje proizvoda iz šuma, kako drvnih tako i nedrvnih . U prvom redu to je njihova zaštitna funkcija, zaštita šumskog zemljišta od erozije, zaštita izvorišta voda, regulisanje stabilnog izvorišta voda i druge blagodeti postojanja šuma.
– Mi smo u BiH nagrađeni postojanjem u velikoj mjeri očuvane prirode i prirodnih šuma koje se nalaze oko nas, vrlo često ne vodimo računa i ne smatramo da je to naša obaveza – naglasio je Lojo.
To se prelama, dodao je, i kroz politička rješavanja određenih pitanja, kao što je ukidanje finansiranja namjenskog fonda za očuvanje i unapređenje opšte korisne funkcije šuma, jer i privrednici i društvo smatraju to parafiskalnim nametom.
Međutim, kaže Lojo, to je obaveza koja je normalna u svim razvijenim dijelovima svijeta i “mi pokušavamo stalno, kroz različite aktivnosti, doprijeti do ljudi kako bi shvatili da je obaveza svakog čovjeka, građanina da se brine o šumama i da ulaže dio svojih prihoda”.
Za očuvanje šuma su odgovorni i šumari, ustvrdio je, jer zahvaljujući tim ljudima koji rade inventuru šuma, stanje je značajno bolje u pogledu veličina i površina. Očuvanje šuma podrazumijeva i kontrolu, a šumarska preduzeća se o tome brinu. Priroda može sama po sebi opstati, ali je neophodno uređenje kako bi šteta od požara, štetnih insekata, bila manja.
– Svi smo odgovorni za našu budućnost, za očuvanje prirodnog bogatstva i na različite načine možemo djelovati u čuvanju tog bogatstva. Kroz svaki dio naših aktivnosti možemo pokazati našu odgovornost prema okolini, počev od smanjenja zagađenja zraka, kroz političko djelovanje, donošenje različitih zakonskih rješenja, akata – kazao je dekan Šumarskog fakulteta UNSA prof.dr. Ahmet Lojo u intervjuu za Fenu u povodu Svjetskog dana šuma.
