Evropska komisija upozorila je kinesku maloprodajnu platformu TEMU da popravi obmanjujuće komercijalne prakse ili da se suoči s potencijalnim kaznama. Naime, istragom je utvrđeno da se TEMU bavi prodajom nudeći lažne popuste.
U BiH se o TEMU temi vrlo malo govori. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević za Vijesti.ba kaže da je Temu put do potrošača našla putem agresivne kampanje na društvenim mrežama.
„Imate jako prihvatljive ponude, koje vam izgledaju na prvu dobre, ali tu imate često lažne marketinške poruke. Imali smo jednu žalbu “prelijep sat u kutiji, koji košta 30 dolara“, a dobijete samo kutiju“, kaže Hasičević.
Učestalost kupovine je poseban problem u smislu pojave preprodavača, što se može vidjeti upravo na učestalosti kupovine.
“Ima tih problema. Vi naprimjer kupite neku robu vrlo jeftino iz neke azijske zemlje za 5 KM, a ovdje možete prodavati za 15 KM. Platite dadžbine na tih 5 KM i razdužite isti dan, a onda tu robu raspodijelite na 10-15 raznih platformi, na tu razliku od tih 10 KM niko ne plaća dažbine i tu je država oštećena. EU je taj problem rješila 70 posto, imali ste primjer sa AliExpress, postojale su čitave firme koje su kupovale robu unaprijed, uračunavale dostavu i prodavale je po drastično većim cijenama. To je jedan trgovački parazit koji šteti svima ”, kaže Hasičević.
Prema podacima koje su dostavljene portalu Vijesti.ba iz UIO BiH, od početka septembra tekuće godine do danas, na teritoriji carinskog područja Bosne i Hercegovine, broj pošiljki putem aplikacije TEMU po kojima je sproveden odgovarajući carinski postupak iznosi ukupno 133.653 pošiljke.
Ispod je pregled pomenutih pošiljki po carinskim ispostavama:
Iz UIO napominju da je sa stanovišta rada Uprave za indirektno oporezivanje, riječ o blagom povećanju broja pristiglih pošiljki ovog tipa, a koje građani iz Bosne i Hercegovine naručuju putem aplikacije TEMU.
“Svakako ističemo da se odgovarajuća carinska procedura provodila i prije pojavljivanjja aplikacije TEMU na teritoriju BiH, te da se i dalje primjenjuje za robu zanemarive vrijednosti, kao i za pošiljke naručene putem drugih aplikacija za online naručivanje raznih roba. Važno je za istaći da prilikom narudžbe putem TEMU aplikacije u dijelu za praćenje pošiljke (kada se pošiljka otpremi korisniku) ubrzo stoji oznaka ”Pošiljka na carini”, iako pošiljka zapravo još nije stigla u carinsko područje BiH. Time se korisnici dovode u zabludu, misleći da je razlog dugog čekanja na dostavu carina. Prikaz netačnih podataka navodi naručioce da kontaktiraju carinske kancelarije, pod pretpostavkom da carina zadržava njihovu naručenu robu, što može dovesti do nesporazuma i neadekvatne komunikacije sa UIO”, navode iz ove institucije.
Kada je riječ o pošiljkama koje se naručuju putem aplikacije TEMU, a uvoze u poštanskim paketima, iz UIO navode da analiza do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama pokazuje da se radi o pošiljkama s „robom zanemarive vrijednosti“.
“Te pošiljke su poslane direktno iz druge države fizičkim licima u Bosni i Hercegovini, na različite adrese, i ne prelaze iznos od 300,00 KM po pošiljci. Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, što je i predviđeno važećom zakonskom legoislativom iz oblasti carinskih propisa”, navode iz UIO i dodaju:
“Također, možemo konstatovati da je od svih prispjelih pošiljki, svega oko 1% pošiljki imalo vrijednost veću od 300,00 KM, te su takve pošiljke ocarnjenje, odnosno na vrijednost tih pošiljki su obračunate i plaćene uvozne dažbine, dok je 99% pošiljki oslobođeno od plaćanja uvoznih dažbina jer im je vrijednost bila ispod 300,00 KM”.
Iz UIO zaključuju da TEMU aplikacija nudi samo uslugu reklamiranja licima iz drugih zemalja koja prodaju svoje proizvode, a za iste se prilikom uvoza u BiH provodi carinska procedura na gore pojašnjen način.
S obzirom da TEMU ne prihvata narudžbe ispod 20 eura, to praktično znači da je u BiH ušlo robe minimalne vrijednosti preko 5 miliona KM. S obzirom da nije realno da su sve narudžbe bile minimalne, vrijednost uvezene robe sa sigurnošću iznosi desetine miliona KM. No, činjenica je da od silnih miliona država nije zaradila niti jednu konvertibilnu marku.
Isti upit smo poslali i entitetskim poreznim upravama, no njihove odgovore još nismo dobili.
Pitanje je sada šta će uraditi država i na koji način namjerava zaštiti sebe i svoje tržište. Evo i prilike zastupnicima koji vole predlagati populističke inicijative o ukidanjima PDV-a, da pokrenu i neke suštinske zakonske promjene.
