Kada je Tim Cook u avgustu 2011. godine postao izvršni direktor kompanije Apple, pred njim je bio ogroman izazov. Njegov prethodnik, Steve Jobs, uveliko je smatran jednim od najvećih inovatora na svijetu.
Danas, 15 godina kasnije, Cook je lansirao kompaniju u stratosferske visine krčeći sopstveni put. Njegov nasljednik, šef hardverskog inženjeringa John Ternus, ima sasvim drugačiji zadatak pred sobom od 1. septembra, piše CNN.
Cook će ostati upamćen po tome što je učinio da iPhone postane neophodan za sve — od kupovine kafe do slušanja muzike, odlaska u teretanu ili plaćanja računa za kreditnu karticu, a sve zahvaljujući mrežnim uslugama i dodatnoj opremi čiji je bio pionir.
Vrijednost Appleovih dionica porasla je za više od 2.000 posto tokom njegovog boravka na čelu kompanije, koja je u julu nakratko dostigla i tržišnu kapitalizaciju od 5 biliona dolara, postavši tek druga kompanija u historiji koja je ostvarila taj rezultat.
“(Cook) je uspio podići iPhone na nivo za koji niko u to vrijeme ne bi pomislio da je vjerovatan ili moguć”, rekao je David Yoffie, profesor na Harvard Business School koji je napisao studiju slučaja o Appleu i Timu Cooku.
Balansiranje između Trumpa, Kine i geopolitičkih izazova
Dolazak do tog cilja nije podrazumijevao samo donošenje pametnih odluka o proizvodima, već i navigaciju kroz osjetljive političke odnose širom SAD-a i Kine u vrijeme kada su odnosi između ove dvije nacije bili izuzetno zategnuti.
Cook je bio podjednako “državnik” koliko i izvršni direktor, tvrdi Gene Munster, upravljački partner u firmi Deepwater Asset Management. Cook je preuzeo ulogu sa stručnošću u operacijama i upravljanju lancem snabdijevanja, ali su njegov blagi pristup, brze odluke i osjećaj za pregovaranje pomogli da iPhone mašinerija radi besprekorno.
Ron Johnson, koji je rukovodio Appleovim maloprodajnim operacijama od 2000. do 2011. godine, opisao je Cooka kao izuzetno promišljenog lidera.
“Bio je možda najpromišljeniji član izvršnog tima. Uvijek bi prvo saslušao, a govorio tek kada bi imao nešto da doda”, rekao je Johnson za CNN.
Pod njegovim vodstvom, Apple je donio odluku koja mu je pomogla da izbjegne izuzetno visoke carine Trumpove administracije. Pod pritiskom da svoje telefone proizvodi u Americi, kompanija je umjesto toga obećala da će investirati 600 milijardi dolara u proširenje svojih operacija u SAD-u.
“Kada je riječ o izvršnim direktorima koje je Trump počeo poštovati, Tim Cook bi bio pri samom vrhu te liste”, rekao je Jeffrey Sonnenfeld, viši prodekan za studije liderstva na Yale School of Management.
Cook je istovremeno pogurao kompaniju da diverzifikuje dio proizvodnje van Kine, dok je i dalje uspijevao da ostane privlačan kineskim potrošačima i rukovodstvu. “Ne znam kako to uspijeva. Nisam siguran ni da ta dinamika ima smisla”, dodao je Munster.
Teški zadaci i savjet za novog šefa Applea
Ipak, pandemija Covida i Trumpove carine pokazali su kako Appleovo oslanjanje na Kinu može predstavljati problem, što je samo jedna od prepreka koje John Ternus nasljeđuje od 1. septembra.
Tu su i zategnuti odnosi sa regulatorima u Evropi, gdje je kompanija bila primorana napraviti izmjene u App Storeu, dok unaprijeđena verzija Sirija neće biti lansirana u EU zbog važećih pravila. Pored toga, Apple trpi pritisak u trci s vještačkom inteligencijom (AI), naročito nakon što Vision Pro nije opravdao očekivanja, a globalna nestašica memorijskih čipova pritiska cijene uređaja.
Ipak, Cook je dao Ternusu ključni savjet tokom jednog od svojih posljednjih obraćanja u ulozi CEO-a – da se primarno fokusira na stvaranje proizvoda koji obogaćuju živote korisnika.
“Ako se nastavite fokusirati na to i donosite odluke oko tog cilja, to će stvoriti sjajan posao. I bit ćemo u mogućnosti da napravimo još više proizvoda i ponovimo sve iz početka”, poručio je Cook.
