Kontaminacija svježeg voća najopasnijim pesticidima dramatično se povećala u Evropi tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u rezultatima devetogodišnje studije vladinih podataka.
Trećina jabuka i polovica svih ispitanih kupina imale su ostatke najotrovnijih kategorija pesticida, od kojih su neke povezane s bolestima uključujući rak, bolesti srca i deformacija pri rođenju.
Ostaci na plodovima kivija porasli su s 4% u 2011. na 32% u 2019., a kontaminacija trešanja također se više nego udvostručila s 22% na 50% u istom vremenskom razdoblju.
Sveukupno, analiza gotovo 100.000 popularnih domaćih uzoraka voća u Evropi pokazala je porast onečišćenja najopasnijim pesticidima za 53% tokom devet godina. Studiju je provela Pesticide Action Network (PAN) Europe.
Istraživanje nije uključivalo britanske proizvode, ali Ujedinjeno Kraljevstvo svake godine uvozi više od 3,2 miliona tona svježeg voća i povrća iz EU, zadovoljavajući oko 40% interne potražnje, navodi CBI. Profesorica Nicole Van Dam iz njemačkog Centra za integrativna istraživanja bioraznolikosti (iDiv) nazvala je izvještaj šokantnim.
“Koji je smisao zdrave prehrane ako je zdravo voće i povrće poprskano toksinima?” pitala je. Glasnogovornica PAN Europe Salomé Roynel kaže: Potrošači su sada u užasnoj poziciji, rečeno im je da jedu svježe voće, od kojih je većina kontaminirana najotrovnijim ostacima pesticida koji su povezani s ozbiljnim zdravstvenim utjecajima. Jasno nam je da vlade nemaju namjeru zabraniti te pesticide, što god zakon kaže. Previše se boje poljoprivrednog lobija, koji ovisi o snažnim hemikalijama i pokvarenom poljoprivrednom modelu.
Roynel dalje navodi da hemikalije koje se koriste u najotrovnijim pesticidima nemaju sigurne granice i poziva potrošače da ovog ljeta kupuju organsko voće “posebno ako su trudni ili doje malu djecu”.
Istraživanje je pokazalo da je 87% krušaka u Belgiji i 85% krušaka u Portugalu kontaminirano najmanje jednim otrovnim pesticidom. Gotovo trećina uzorkovanog voća bila je zaprljana opasnim tvarima u 2019., posljednjoj godini za koju su istraživačima bili dostupni podaci. Najkontaminiranije uzorkovano voće bile su kupine (51%), breskve (45%), jagode (38%), trešnje (35%) i marelice (35%).
Od povrća, celer (50%), korijen celera (45%) i kelj (31%) bili su najkontaminiraniji proizvodi.
Anika Gatt Seretny, glasnogovornica trgovinske udruge CropLife Europe rekla je: “Prisutnost tragova tvari ne znači da hrana nije sigurna. Evropska agencija za sigurnost hrane (Efsa) provela je opsežno istraživanje na ovu temu, pokazujući da je rizik potrošača od kumulativne izloženosti hranom ispod praga i stoga nije faktor rizika.”
Stefan Van De Keersmaecker, glasnogovornik Evropske komisije, dodao je da: “Efsa (Europska agencija za sigurnost hrane) svake godine objavljuje izvještaje o ostacima pesticida u prehrambenim proizvodima, što je općenito poznato kao najopsežniji izvještaj o ovom pitanju. Dugi niz godina izvještaj je pokazivao da je 98% prikupljenih uzoraka u skladu sa zakonodavstvom EU-a.”
Komisija tvrdi da je korištenje opasnih pesticida u 2019. godini palo za 12 posto u odnosu na razdoblje 2015.-2017., te predlaže daljnje smanjenje od 50 posto do 2030. godine.
Nasuprot tome, nova studija pokazala je da su se brojke kontaminacije “dramatično” povećale za voće kao što su jabuke (za 117%) i trešnje (za 152%) od 2011., godine kada su vlade EU-a trebale početi zabranjivati relevantne pesticide. Sveukupno su otkrili da je udio kontaminiranog voća i povrća u 2019. porastao za 8,8% u odnosu na početnu vrijednost 2015-17.
Dr. Guy Pe'er, ekolog u iDiv-u, rekao je da su količine korištenih pesticida manje važne od njihovog utjecaja, jer “danas možete ubiti puno više s puno manje materijala”.
Rekao je da je nova studija iznimno zabrinjavajuća jer “vjerovatno otkriva samo vrh ledenog brijega agrohemikalija” kao rezultat njene usredotočenosti na hemikalije koje su se već pokazale opasnima.
“Naša zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe hemikalija trebala bi ići dalje od brige o specifičnom voću i povrću koje se nadzire – govorimo o sistemu koji se doslovno ubija”, rekao je.
Reforma zakona EU o pesticidima, koja bi mogla sadržavati nove ciljeve smanjenja, očekuje se 22. juna, nakon što je odgođena u martu zbog straha od sigurnosti za hranu u vezi s krizom u Ukrajini.
Ekolozi su podigli uzbunu zbog, kako kažu, “sistemskih napada” na nadolazeći prijedlog lobista agrobiznisa.
U martu je Evropska komisija najavila “iznimnu” suspenziju pravila zelene poljoprivrede kako bi se omogućilo sijanje usjeva na 4 miliona hektara ekoloških područja.
Olivier de Schutter, kopredsjedavajući IPES-Food-a i posebni izvjestitelj UN-a za ekstremno siromaštvo i ljudska prava rekao je da bi evropski donositelji odluka trebali čvrsto stajati na zelenim pravilima.
“Nažalost, sada, s prehrambenom krizom koja se razvila, imamo vrlo snažan pritisak, posebno od sindikata poljoprivrednika koji kažu da moramo potaknuti proizvodnju kako bismo nadoknadili poremećaj u opskrbi pšenicom, biljnim uljem i kukuruzom iz Ukrajine i Rusije”, rekao je.
“Taj je diskurs vrlo opasan… ali to je diskurs koji je vrlo primamljiv za vlade da ga slijede.”
