Početna Biznis Trešnje rodile kao nikada, ali je problem što nema ko da ih bere

Trešnje rodile kao nikada, ali je problem što nema ko da ih bere

262

U Brčko distriktu prinos trešanja veći je za 80 posto, ali proizvođači se suočavaju s nedostatkom sezonske radne snage i izazovima berbe.

Uzgajivači trešanja u Brčko distriktu ove godine imaju razloga za zadovoljstvo, budući da je prinos veći za više od 80 posto u odnosu na prošlu sezonu, a povoljni vremenski uslovi doprinijeli su i kvalitetu i količini uroda. Primjer dobre sezone je Bakija Ribić iz Šatorovića, koji na površini od 11 hektara očekuje oko pet i po tona prinosa.

Kako je za Fenu ispričao, otkupne cijene trešanja kreću se od tri marke pa naviše, u zavisnosti od klase, što, prema njegovim riječima, predstavlja solidnu tržišnu vrijednost.

– Rod je znatno bolji nego prošle godine, a i cijena je trenutno povoljna, kaže on.

Inače, ove godine trešnje na tržištu dostižu i cijenu do 12 KM.

Ipak, uz pozitivne pokazatelje dolaze i poteškoće koje prate ovu proizvodnju, a među najvećim je nedostatak radne snage. Iako, kako navodi Ribić, dnevna zarada u berbi može iznositi oko 100 KM, teško je pronaći radnike zainteresovane za ovaj sezonski posao.

– Najveći problem nam je radna snaga. Ljudi je sve manje zainteresovanih za sezonske poslove, a berba trešanja zahtijeva dosta radnika u kratkom vremenskom periodu, kaže Ribić za Fenu.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je tokom 2024. godine proizvedeno ukupno 6.419 tona trešanja, uz prinos od 11,5 kilograma po stablu, dok se u Republici Srpskoj pod zasadima trešnje nalazi oko 380 hektara.

Manjak domaće proizvodnje nadoknađuje se uvozom, najčešće iz Grčke, Španije i Srbije. Srbija je, prema podacima FAO-a iz 2022. godine, zauzela deveto mjesto na svjetskoj listi proizvođača trešanja, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 187.000 tona.

Iako Bosna i Hercegovina uvozi prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura, što je višestruko više u odnosu na naftne derivate koji se u zemlji uopće ne proizvode, uvoz trešanja ne predstavlja značajniji udio u tom trendu.

Prošle godine je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uvezeno trešanja u vrijednosti od samo 187.000 KM, što je oko 509.000 KM manje u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz iznosio 87.500 KM.

Možda vas zanima

MEGA EM otvorio prvi edukativni trening centar za autoreparaturu u BiH: Znanje kao temelj budućnosti struke!

Kompanija iz Visokog pokrenula je jedinstven edukacijski centar s ciljem podizanja standarda...

Nakon UEFA-e i Concacaf odbio prijedlog FIFA-e

Nakon što su svi evropski fudbalski savezi u zajedničkoj izjavi ranije u...

Beč: Maloljetnici iz BiH uslovno osuđeni, žrtve se sažalile na njih

Sud u Beču donio je osuđujuću presudu za dvoje tinejdžera, oboje 14...

Kralupi/Slatina: Nesavjesno odlaganje otpada izazvalo revolt mještana

Stanovnici Kralupi/Slatina upozoravaju na dugotrajan problem nesavjesnog odlaganja otpada pored kontejnera. Prema...

Mirza Ganić – gradonačelnik koji je uvijek uz građane Visokog

Gradonačelnik Visokog Mirza Ganić još jednom je pokazao da je uz svoje...

AHMETOVIĆ (Salko) BESIMA 31.07.2026. u 18:00 sati

AHMETOVIĆ (Salko) BESIMA 31.07.2026. u 18:00 sati Dodajte Visokoin.com u omiljene izvore...

KUNIĆ (Ibrahim) RASIM 31.07.2026. u 18:00 sati

KUNIĆ (Ibrahim) RASIM 31.07.2026. u 18:00 sati Dodajte Visokoin.com u omiljene izvore...

Poljak otkrio motive vandalizma: “Htio sam pokazati da je Međugorje prevara”

U Sudu BiH je danas održano ročište za određivanje pritvora poljskom državljaninu...

U Federaciji BiH donesen Zakon o boračkom dodatku

Jednoglasnom odlukom na današnjoj vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, Federacija BiH...