Početna Biznis Trešnje rodile kao nikada, ali je problem što nema ko da ih bere

Trešnje rodile kao nikada, ali je problem što nema ko da ih bere

198

U Brčko distriktu prinos trešanja veći je za 80 posto, ali proizvođači se suočavaju s nedostatkom sezonske radne snage i izazovima berbe.

Uzgajivači trešanja u Brčko distriktu ove godine imaju razloga za zadovoljstvo, budući da je prinos veći za više od 80 posto u odnosu na prošlu sezonu, a povoljni vremenski uslovi doprinijeli su i kvalitetu i količini uroda. Primjer dobre sezone je Bakija Ribić iz Šatorovića, koji na površini od 11 hektara očekuje oko pet i po tona prinosa.

Kako je za Fenu ispričao, otkupne cijene trešanja kreću se od tri marke pa naviše, u zavisnosti od klase, što, prema njegovim riječima, predstavlja solidnu tržišnu vrijednost.

– Rod je znatno bolji nego prošle godine, a i cijena je trenutno povoljna, kaže on.

Inače, ove godine trešnje na tržištu dostižu i cijenu do 12 KM.

Ipak, uz pozitivne pokazatelje dolaze i poteškoće koje prate ovu proizvodnju, a među najvećim je nedostatak radne snage. Iako, kako navodi Ribić, dnevna zarada u berbi može iznositi oko 100 KM, teško je pronaći radnike zainteresovane za ovaj sezonski posao.

– Najveći problem nam je radna snaga. Ljudi je sve manje zainteresovanih za sezonske poslove, a berba trešanja zahtijeva dosta radnika u kratkom vremenskom periodu, kaže Ribić za Fenu.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je tokom 2024. godine proizvedeno ukupno 6.419 tona trešanja, uz prinos od 11,5 kilograma po stablu, dok se u Republici Srpskoj pod zasadima trešnje nalazi oko 380 hektara.

Manjak domaće proizvodnje nadoknađuje se uvozom, najčešće iz Grčke, Španije i Srbije. Srbija je, prema podacima FAO-a iz 2022. godine, zauzela deveto mjesto na svjetskoj listi proizvođača trešanja, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 187.000 tona.

Iako Bosna i Hercegovina uvozi prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura, što je višestruko više u odnosu na naftne derivate koji se u zemlji uopće ne proizvode, uvoz trešanja ne predstavlja značajniji udio u tom trendu.

Prošle godine je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uvezeno trešanja u vrijednosti od samo 187.000 KM, što je oko 509.000 KM manje u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz iznosio 87.500 KM.

Možda vas zanima

Sport

Mesi prvi fudbaler koji je igrao na šest mundijala

Argentinski fudbaler Lionel Mesi zvanično je ušao u istoriju kao prvi fudbaler...

Sport

Borac doznao eventualnog protivnika u drugom pretkolu Lige prvaka

Banjalučki Borac doznao je potencijalnog suparnika u drugom pretkolu Lige prvaka. Današnjim...

Bosna i HercegovinaVijesti

Magazinović optužio dio Hrvatskog sabora za političku agresiju na BiH

Namjera dijela vladajuće koalicije da u Hrvatskom saboru pokrene raspravu o budućem...

Visoko

ZDK isplatio treću ratu boračkih stipendija

Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala je sredstva i izvršila isplatu treće rate stipendija...

Crna HronikaIstaknuto

Vandalizam kod Livna: Zapaljene zastave BiH

Mještani sela Golinjevo kod Livna prijavili su policiji da su tokom noći...

Visoko

Profesorica Halida Zilić: Znanje, život i ljubav prema mladima

Postoje profesori koji predaju gradivo i oni koji ostavljaju trag u životima...

Crna HronikaSvijet

Konstrukcija autobuskog stajališta pala na dječaka, ljekari mu se bore za život

Dvanaestogodišnji dječak D. S. iz sela Pružatovac teško je povrijeđen sinoć u...