Nakon susreta sudaca Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i osoblja Međunarodnog kaznenog suda (ICC), 11. maja 2016. bilo je jasno da predstoje ozbiljne promjene.
Suce ICTY-ja je dočekao predsjednik ICC-a, Silvio Fernandez de Gurmendi. Navedeno je da je svrha posjete bila jačati razmjenu znanja i poticati saradnju u procesima međunarodnog kaznenog pravosuđa. Suci ICTY-a i ICC su govorili na okruglom stolu o razmjeni najbolje prakse, s posebnim naglaskom na ubrzanje postupaka.
Vijest da su sudije ICTY-ja razgledali nove prostorija ICC-a, uključujući i sudnice, dodatno je otkrivala namjere da će ubrzo doći do prebacivanja predmeta iz Tribunala u novi sud.
Već prije su najavljivana zatvaranja Tribunala, ali se zbog procesa to odgađalo. Sam predsejdnik ICTY-ja Carmel Agius, najavio je gašenje generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Munu 2017. godine. No, neki predmeti se neće riješiti, pa je to predstavljalo problem.
Predmeti sele sa sudijama i tužiocima
Na čelu ove posjete iz ICTY-ja bio je upravo Agius, koji je izrazio nadu da će posjet potaknuti redovite razmjene između sudaca kako bi raspravljali o pitanjima od zajedničkog interesa. Kao što je ICTY i ICC će dalje postavljati standarde međunarodnog kaznenog prava, kaže se na službenoj stranici Tribunala u Hagu.
Tribunal u Hagu će ubrzo zatvoriti svoja vrata, a preostali predmeti Tribunala će biti prebačeni u ICC, kao stalni sud. Sa predmetima u ICC će stići i sudije koje su radile na nezaviršenim predmetima suđenja za zločine.
Međunarodni kazneni sud (ICC) ima sjedište u Hagu i biće stalni međunarodni sud. Ima nadležnost da procesuira pojedince optužene za međunarodne zločine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratne zločine. ICC je namijenjen da dopuni postojeće nacionalne pravosudne sisteme. On je nadležan samo kada nacionalni sudovi ne žele ili ne mogu goniti kriminalce i zločince. ICC je započeo s radom 1. jula 2002. godine, na dan kada je Rimski statut stupio na snagu. Trenutno su 124 države članice Rimskog statuta i stoga članovi ICC-a.
Oslobađanje Šešelja – kraj međunarodne pravde
Do sada, 39 osobe su optužene u ICC-u, uključujući i ugandskog vođu pobunjenika Žozefa Koniu (Joseph Kony), sudanski predsjednik Omar al-Bašira (al-Bashir), kenijski predsjednik Uhuru Kenyatta (Kenijata), libijskog vođe Muammara Gaddafija i bivšeg predsjednika Obale Slonovače Laurenta Gbagboa. Tri suda, jedan ad hoc i dva stalna nalaze se na 300 metara udaljenosti.
Tribunal u Hagu, koji se bavio ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije, bio je primjer kvalitetnog funkcioniranja međunarodnog pravosuđa, sa puno više dobrih odluka i ponešto političkih padova. Nakon problematičnih pritisaka na sudije od predsjednika suda Teodora Merona, te puštanja na slobodu Perišića, Gotovine i Šešelja, činilo se da će sve dobro što je Tribunal uradio za žrtve biti upropašteno.
Neki su čak dovodili u pitanje i daljnje kvalitetno funkcioniranje međunarodnog prava. Hitan bijeg ICTY-ja u ICC danas izgleda kao paničan pokušaj spašavanja pravde, pred posljednjim paradoksalnim odlukama u nekim predmetima.
