Izvoz iz Bosne i Hercegovine na Kosovo u novembru 2018., mjesecu kada je Kosovo uvelo 100 postotne carine na proizvode, odnosno robu iz BiH, iznosio je oko 7,9 miliona KM, dok je u decembru iste godine iznosio 2,3 miliona KM, potvrđeno je Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Navode da je u prvom kvartalu 2019. postojao kontinuitet izvoza u prosjeku od 1,36 milona KM, nakon čega u aprilu opada za gotovo 70 posto u odnosu na prethodni mjesec, padajući na iznos ispod pola miliona KM, a pri čemu smo ostvarili deficit na mjesečnom nivou viši od 50 posto.
U prva dva kvartala 2019. BiH je izvezla robe na Kosovo u vrijednosti 6,84 miliona KM i izvoz je smanjen u odnosu na isti period prethodne godine za oko 65 miliona KM ili 90 posto.
U prethodnim godinama mjesečni prosjek izvoza na Kosovo iznosio je oko 13 miliona KM, od uvođenja carina je to oko milion KM, odnosno bilježimo smanjenje izvoza oko 12 miliona KM na mjesečnom nivou.
Prema posljednjim podacima, obim razmjene BiH – Kosovo za 2019. godinu iznosio je svega 26 miliona KM. U odnosu na prethodnu godinu razlika u vrijednosti je oko 132 miliona KM.
Izvoz na Kosovo u 2019. iznosio je 13,5 miliona KM (90 posto manje u odnosu na prethodnu godinu), a u izvozu dominiraju obuća i odjeća.
Uvoz sa Kosova iznosio je 12,83 miliona KM (22 posto manje u odnosu na prethodnu godinu). Proizvodi sa najvećom vrijednošću u uvozu su koža, proizvodi od željeza i čelika, alkoholna pića.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da su odmah po uvođenju carina reagovali prema svim relevantnim institucijama u BiH naglašavajući činjenicu da odluka institucija Kosova predstavlja, ne samo grubo kršenje CEFTA Sporazuma, nego i narušavanje principa regionalne saradnje.
Pojašnjavaju da u skladu sa CEFTA Sporazumom, da bi neka potpisnica Sporazuma mogla uvesti zaštitne mjere, potrebno je provesti ekonomsko istraživanje kojim bi se dokazalo ugrožavanje domaće proizvodnje članice koja uvodi te mjere, što je u ovom i svim prethodnim slučajevima izostalo.
U ukupnoj razmjeni BiH sa svijetom, oko 14 posto otpada na zemlje CEFTA-e, a od toga skoro četiri posto se odnosi na Kosovo. Iako se ne čini kao veliko tržište, za bh. privredu to nije malo ako uzmemo u obzir da je to jedno od rijetkih tržišta na kojem je bilježen suficit.
Ono što predstavlja najveću opasnost jeste da zadržavanjem ovih carina bh. privrednici gube tržište te na njihovo mjesto ulaze drugi partneri, a jednom izgubljeno tržište jako je teško vratiti.
VTK izražava nadu da će carine, kako je najavio premijer Aljbin Kurti, biti ukinute i da će tržište Kosova biti otvoreno za sirovine i proizvode iz Bosne i Hercegovine.
