Nevladina organizacija (NVO) “Inicijativa preživjelih od mina” podsjeća, povodom pete godišnjice stupanja na snagu Konvencije o zabrani kasetne municije, koja se obilježava 1. augusta, da se Bosna i Hercegovina još, dvije decenije nakon rata, suočava s negativnim uticajem mina, kasetne municije i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.
Veličina minski sumnjive površina još je ogromna i prevazilazi ukupnu površinu Sarajeva, Tuzle i Zenice.
Nažalost, redukcija minski sumnjive površine odvija se višestruko sporije od dinamike planirane državnom Strategijom protivminskog djelovanja 2009 – 2019, kontinuirano pokazujući pad učinka na godišnjoj osnovi od pet do 40 posto, u odnosu na prethodnu godinu.
Za razliku od međunarodnih donatora, BiH je uspjela iz državnih i lokalnih izvora osigurati jedva nešto više od jedne trećine planiranih sredstava za provedbu Strategije protivminskog djelovanja.
Iz “Inicijative preživjelih od mina” ističu odgovornost međunarodnih donatora, koji su u potpunosti ispunili preuzete obaveze u finansiranju protivminskih aktivnosti.
Međutim, nažalost, nadležne državne institucije nisu adekvatno reagirale na ovaj problem, što bi dovelo do toga da sada se može razmišljati o realnijom roku za postizanje krajnjeg cilja, BiH bez mina, koji je planiran za 2019. godinu, a koji se ispostavio kao nerealan mnogo godina ranije.
Pozivaju stoga nadležne državne institucije da iskoriste najavljenu reviziju Strategije protivminskog djelovanja 2009 – 2019 koja bi trebala biti okončana do kraja godine, da naprave održiv plan kako bi ispunile preostale obaveze iz Konvencije o zabrani mina i Konvencije o zabrani kasetne municije te da predstave revidirani novi krajnji rok za čišćenje preostalih miniranih područja.
Da bi se to desilo, bit će neophodno unaprijediti zakonodavni okvir koji regulira ovu oblast, osigurati finansijska sredstava za nesmetano odvijanje protivminskih aktivnosti, efikasnije koristiti postojeće resurse, odgovornije upravljati protivminskim aktivnostima, kao i aktivnije predstavljati BiH u globalnom pokretu za zabranu mina i kasetne municije.
U ovom momentu posebno je bitna kvalitetna priprema revizije strategije i učešće nadležnog državnog ministarstva kao strateškog lidera, koji bi trebao osigurati integriranje protivminskih aktivnosti u razvojne strategije u drugim oblastima te tako pokušati smanjiti deficite u finansiranju protivminskih djelatnosti.
Također je bitno da BiH bude zastupljena, na što je moguće višem nivou, na predstojećoj Revizijskoj konferenciji Konvencije o zabrani kasetne municije koja će biti održana početkom septembra u Dubrovniku, kao i da prezentira planove u postizanju krajnjeg cilja drugim državama članicama Konvencije, saopćeno je iz NVO “Inicijative preživjelih od mina”.
