U posljednjih 100 godina u Bosni i Hercegovini je registrirano više od 1.000 zemljotresa amplitude veće od tri stepena po Richteru – podaci su Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Rusmir Gorušanin iz ovog centra kazao je u razgovoru za Fenu da se u BiH na godišnjem nivou dogodi 70 do 90 zemljotresa, a u 2016. godini bilo je oko 70 zemljotresa, od slabijih, umjerenih, do jačih.
Precizirao je da su posebno zapadna i istočna Hercegovina seizmički jako aktivna područja.
– Područje između Tomislavgrada i Livna, zatim jedan dio prema jadranskoj obali, pogranični dio s Hrvatskom, najugroženije su područje što se tiče BiH, i tamo se od 70 do 80 posto zemljotresa dogodi na cijelom dijelu BiH – ističe Gorušanin, navodeći da je kontinentalni dio BiH manje ugrožen.
Pojašnjava da područje Balkana ulazi u sastav sredozemnog transazijskog seizmičkog pojasa, a uzrok zemljotresa na Balkanu je podvlačenje afričke ploče pod podzemni evroazijski masiv.
Zemljotresi se, podvlači Gorušanin, ne mogu predvidjeti, ali se mogu izvršiti odgovarajuće statističke procjene, odnosno izračunati vjerovatnoća pojave zemljotresa na određenom prostoru, a u BiH je to najviše zapadna i istočna Hercegovina.
– Zemljotresi se ne mogu predvidjeti ni spriječiti, ali je vrlo bitno da ublažimo ta dejstva zemljotresa u epicentralnom području. A ublažit ćemo ih odgovorajućom gradnjom građevinskih objekata, kojim bi se efekti zemljotresa sveli na minimum – potcrtao je Gorušanin.
Dodao je da za gradnju nije dovoljan samo makroseizmički intenzitet najjačeg potresa, nego treba znati maksimalnu amplitudu pomaka, brzinu i ubrzanje, pomjerenje tla za vrijeme najjačeg potresa.
– Potrebno je neprekidno praćenje i detaljno proučavanje zemljotresa što naš centar radi kako bismo dobili što potpunuje podatke o zemljotresima. Naravno, da je potrebna i veća edukacija građana od odgovarajućih organizacija, kao što cu centri civilne zaštite – poručio je Gorušanin.
Govoreći o području Sarajeva, kazao je da su se u protekloj godini desila dva zemljotresa u blizini glavnog grada BiH, koji su bili umjerene jačine.
– U 2012. godini smo imali u Zenici vrlo snažan potres, magnitude 4,7 stepena Richtera, 2013. imali smo 4,1 stepen Richtera u Tomislavgradu, 2015. na Koranu na Palama imali smo prilično jak zemljotres 4,2 stepena Richtera i 2016. imali smo 4,4 stepena u Bileći. Što se tiče 2014. godine imali smo jaku seizmičku aktivnosti, posebno u Hercegovini u Gacku, zatim u Livnu, Bosanskom Grahovu i Laktašima gdje su izmjerene magnitude od 4,1 – 4,2 stepena Richtera – navodi Gorušanin.
Govoreći o uputama za stanovništvo kako se treba ponašati u slučaju zemljotresa, kaže da se odgovarajućom edukacijom može postići da ljudi u tom trenutku ne paničke i da ne trče u stubišta, jer su to vrlo osjetljiva mjesta i tu se najviše strada.
Gorušanin ističe da zemljotresi koji se dešavaju u BiH ne uzrokuje ljudske žrtve, odnosno nisu toliko jaki.
– Što se tiče konkretno Sarajeva, tu se predviđa maksimalni intenzitet 7 stepeni Merkalijeve skale, mogle bi se ošteti neke zgrada, polomiti crijepove, ali da se predviđaju neki katastrofalni zemljotresi u Sarajevu – ne – poručio je.
