Federalni granični inspektori već sedmicama provode pojačane kontrole nad uvozom voća. Na meti su grožđe, mandarine i breskve. Početkom septembra spriječen je uvoz 40 tona banana iz Kostarike, a ranije je spuštena rampa za kukuruz iz Srbije, krompir i jagode iz Egipta, te breskve i tikvice iz Albanije.
Građani ističu da sve manje vjeruju u ispravnost hrane na tržištu.
“Svašta uvozimo. Što se tiče voća, naše truhne, crvljiva jabuka je najzdravija, a ne ona koja je sva ista”, kaže građanka Sarajeva.
Drugi sagovornik tvrdi da je sve prskano.
“Ali čovjek mora nešto jesti. Ja mogu rizikovati, djeca ne mogu”, dodaje.
Na pijacama potrošači uglavnom traže domaće proizvode, a i prodavači im daju prednost.
“Devedeset posto stvari na stolu dolazi iz domaće proizvodnje. Imamo paprike, prasu, špinat, blitvu – nema potrebe uvoziti. Ja dajem prioritet domaćim proizvođačima, a tako rade i sugrađani”, kaže Elvedin Hadžagić, prodavač na pijaci.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH objašnjavaju da problem često nastaje zbog neusklađene legislative s Evropskom unijom.
“Dešava se da nešto što je dozvoljeno u EU, u BiH neće moći biti plasirano. Jutros je 80 tona banana, četiri šlepera, uništeno. To je problem propisa koji još nije usklađen. Poslali smo urgenciju da se donese što prije, kako bi se zaštitilo zdravlje građana”, ističe Sanin Tanković, direktor Agencije.
Udruženja potrošača upozoravaju da su kontrole hrane uvezenih proizvoda nedovoljne, dok su domaći proizvođači pod znatno strožim nadzorom.
“Ne možete u EU izvesti meso smrznuto 70-ih godina, a kod nas će možda i proći. Poljoprivrednici s pravom negoduju jer im je teško izaći na strana tržišta. Mi konzumiramo 80% hrane iz uvoza. Zemlja nam leži neuzorana, stoke nema na pašnjacima, pa smo prinuđeni uvoziti tuđe”, naglašava Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura.
Strah potrošača je opravdan, jer se prisustvo pesticida ne može uočiti golim okom, niti izaziva trenutne reakcije. No, kontinuirana konzumacija može imati kancerogene posljedice.
