U Bosni i Hercegovini se godišnje registrije više hiljada oboljelih od crijevnih infekcija uzrokovanih vodom i hranom.
Od 2006. do 2010. godine broj prijavljenih slučajeva crijevnih infekcija i različitih oblika dijareje, a koje se dovode u vezu s vodom i hranom, kretao se između 4.853 i 9.432.
U 2006. godini bilo je 7.296 oboljelih od različitih oblika dijareje, naredne godine 8.254, u 2008. godini 9.432, u 2009. godini 6.911 oboljelih i 2010. od različitih oblika dijareje u BiH je registrovano 4.853 oboljelih.
U 2011. hrana je potvrđena kao uzrok oboljenja 1.472 osobe od kojih su 224 osobe oboljele u epidemijama kojih je te godine bilo 16.
U 2009. broj oboljelih iznosio je 1.169, dok je u toj godini evidentirana 21 epidemija s 248 oboljelih. Naredne 2010. u BiH je u deset epidemija koje su uzrokovane hranom bilo 76 oboljelih, a ukupan broj oboljelih bio je 1.293.
Spona između vode i hrane, odnosno mikrobni agensi iz vode (virusi, bakterije, protozoe) mogu kontaminirati hranu. Zbog toga je, kako se navodi u Izvještaju o stanju okoliša u BiH, bilo slučajeva kada je svježe voće i povrće kontaminirano vodom za navodnjavanje.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je 88 posto svih slučajeva dijareje u svijetu uzrokovano vodom, sanitacijom i higijenom. Oko 94 posto svih slučajeva dijareje u svijetu dovodi se u vezu s okolišem, što za posljedicu ima više od 1,5 miliona smrtnih slučajeva godišnje i to uglavnom djece.
Prema zvaničnim pokazateljima gotovo kompletno stanovništvo u BiH (u FBiH 99,6 posto, u RS 99,5 i u Brčko Distriktu 99,4posto) koristi poboljšani izvor vode za piće, s gotovo podjednakim omjerom u gradskim i u seoskim sredinama.
Termin „poboljšani izvor vode za piće” odnosi se na vodu iz slavine (u kući ili dvorištu ), javnu slavinu/hidrant, bunar ili izvorište, prikupljanje kišnice. Flaširana voda se smatra poboljšanim izvorom vode samo u slučaju da domaćinstvo koristi poboljšani izvor vode za pranje ruku i kuhanje.
Prema rezultatima, vrlo malo članova domaćinstava (pet posto) koristi odgovarajuće metode za pročišćavanje vode u kući (prokuhavanje, dodavanje hlora, korištenje filtera ili korištenje solarne dezinfekcije). Ostali članovi domaćinstava kao metodu pročišćavanja vode u jednakoj mjeri (oko dva posto) koriste prokuhavanje i dodavanje hlora.
Oko 99 posto stanovništva FBiH, 97,9 posto stanovnika RS-a i svi stanovnici Brčko Distrikta imaju u domaćinstvima poboljšane sanitarne objekte.
U 2009. od 14.666 fizičko-hemijskih analiza vode neodgovarajućih je bilo 2.056 (14,02 posto), dok je od 18.306 mikrobioloških analiza 2.245 (12,26 posto) bilo neodgovarajućih.
Naredne godine urađeno je 12.997 fizičko-hemijskih analiza vode od kojih je 2.318 (17,83 posto) bilo neodgovarajućih, dok je od 22.324 mikrobiološke analize neodgovarajućih bilo 2.433 (10,90 posto). U 2011. godini bile su 1.363 (9,54 posto) neodgovarajuće fizičko-hemijske analize od ukupno urađenih 14.283 dok je te godine od ukupno 18.981 mikrobiološke analize nedogovarajućih bilo 1.482 (7,81 posto).
Od tipičnih bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje se svakako dovode u vezu s okolišem i klimom, najfatalnija je kolera. U BiH nijedan slučaj nije prijavljen gotovo čitavo stoljeće. Giardijaza zarazna crijevna bolest se javlja sporadično, a od 2006. do 2010. prijavljeno je 11 slučajeva.
(VisokoIN/Fena)
