Izborni zakon je najvažnija tema u Bosni i Hercegovini, procijenila je hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Marija Pejčinović Burić uoči sutrašnjeg trilateralnog sastanka u Mostaru. Iako je pitanje granice između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije najavljeno kao ključna tema sastanka, sve su prilike da će dio vremena biti posvećen i izbornom zakonodavstvu u našoj zemlji.
Ako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović osjetio potrebu da o Izbornom zakonu razgovara čak i sa papom Franjom, teško je, pa čak i nemoguće, pretpostaviti da to pitanje neće gurnuti na stol sutrašnje trilaterale. Svaku sumnju je otklonila ranije citirana hrvatska ministrica, što sugerira da će sa od ranije poznatim stavom i spremnošću da o tome razgovara stići i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, piše Faktor.
Podsjetit ćemo da je sporan način provedbe presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, kojom je iz Izbornog zakona BiH izbrisana odredba koja se odnosila na način popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Član koji sugerira da se iz svakog kantona u Dom naroda bira po najmanje jedan predstavnik konstitutivnih naroda je izbrisan, iako se isti temeljio na odredbi Ustava FBiH koja nalaže da svaki kanton daje najmanje po jednog predstavnika konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.
Svaki prijedlog usklađen sa Ustavom FBiH je za HDZBiH neprihvatljiv. Izbor Hrvata iz kantona u kojima ta stranka nema većinsku podršku je, prema njihovoj interpretaciji presude Ustavnog suda, oduzimanje prava na izbor legitimnih predstavnika, a lista “krivaca” za to stanje je podugačka i čine je međunarodna zajednica, visoki predstavnik, SDA, “bošnjačka ljevica” i tako dalje.
Istini za volju, na sutrašnjem sastanku će zaista biti i “krivaca” koji snose odgovornost za sadržaj Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. Tako će, primjera radi, sa delegacijom Republike Hrvatske iz Zagreba u Mostar doputovati i Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Upravo je Granić bio jedan od potpisnika Vašingtonskog sporazuma, kojim ne samo da je prekinut bošnjačko-hrvatski sukob, već je i utvrđen Ustav FBiH. Na temelju Vašingtonskog sporazuma, kojeg je u ime Republike Hrvatske potpisao Granić, je 30. marta 1994. godine donesena Odluka o proglašenju Ustava FBiH, za koju su glasali svi hrvatski zastupnici, a potpisao ju je predsjedavajući Ustavotvorne skupštine FBiH Mariofil Ljubić.
U Washingtonu, a zatim i u BiH na sjednici Ustavotvorne skupštine, je utemeljena i odredba koju HDZBiH danas smatra neprihvatljivom, a to je da se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. U prijevodu, Mate Granić je potpisao odredbu koja Hrvate čini “nejednakopravnim narodom”, a istu su svojim glasovima i potpisom potvrdili upravo hrvatski zastupnici i Mariofil Ljubić kao predsjedavajući Ustavotvorne skupštine.
Vrijedi napomenuti da je Mariofilov brat, Božo Ljubić, danas jedan od najvatrenijih zagovornika “nejednakopravnosti Hrvata” i protivnika odredbe Ustava FBiH koja se odnosi na popunjavanje Doma naroda te podnositelj apelacije čiji je dio Ustavni sud BiH prihvatio.
Zanimljivo je i indikativno da u martu 1994. godine za HDZBiH nije bio sporan legitimitet Hrvata iz Goražda, Sarajeva, Bihaća ili Tuzle, ali danas, sudeći prema pristupu te stranke, očigledno jeste.
Drugo i mnogo važnije pitanje jeste osporavanje Ustava FBiH te Vašingtonskog sporazuma kao ugovora na osnovu kojeg je formirana FBiH, a u režiji HDZ-a BiH i vrha Republike Hrvatske. Osporavanje tog dokumenta i insistiranje na njegovoj ništavnosti s pravom se može interpretirati kao pokušaj rušenja FBiH i vraćanje na stanje prije marta 1994. godine te bi takav pristup u praksi mogao rezultirati ozbiljnim narušavanjem ustavnog poretka, ne samo FBiH već cijele BiH.
