Zanat za mesara u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) budući srednjoškolci moći će učiti u samo tri škole, i to u Banjoj Luci, Prijedoru i Bijeljini.
Međutim, uprkos plati od 2.000 KM samo rijetki se odluče za ovu struku. Već dvije godine u banjalučkoj Poljoprivrednoj školi nisu uspijevali formirati odjeljenje mesara, dok je ove godine iz škole izašla posljednja generacija ovog zanimanja. Da će situacija od septembra biti drugačija nada se Bojan Bakal, direktor škole, koji u razgovoru za Nezavisne novine ističe da će sada upisati kombinovano odjeljenje pekar – mesar.
– Iskreno, žao mi je da ne uspijemo upisati jer naši učenici nemaju problem sa zaposlenjem. Mi kao škola imamo potpisane ugovore sa poslodavcima gdje učenici imaju plaćenu praktičnu nastavu. Oni već u trećem razredu zarađuju fin novac za svoj uzrast. Malo ko danas radi za platu ispod 2.000 KM. Oni postavljaju uslove, koju će smjenu, neće radne vikende… Deficitarno je zanimanje i vrlo lako dođu do zaposlenja, kaže on.
Bakal podsjeća da je ovo zanimanje deficitarno, te dodaje da upravo zbog toga učenici svakog mjeseca dobijaju stipendiju u iznosu od 100 KM, kao i plaćen prevoz.
Želju i potrebu za školovanim mesarima iskazali su i privrednici u Prijedoru, zbog čega će i u njihovoj Poljoprivredno-prehrambenoj školi ovo zanimanje biti jedno od onih koje će učenici moći upisati.
Goran Aničić, direktor ove škole, ističe za Nezavisne novine da su i lani htjeli upisati ovo zanimanje, ali da u svojoj namjeri nisu uspjeli.
– Prošle godine smo išli na stručno usavršavanje radnika i nastavnika na institut u Trento u Italiju. Imamo i njihovu podršku. Trenutno smo u fazi opremanja kabineta, a sve sa nadom da ćemo upisati odjeljenje, kaže on.
Kako dodaje, djeca u današnje vrijeme izbjegavaju upisivati zanate.
– Zanimanje mesara nije popularno. Iz kojih razloga, ne znam. Trgovačke kuće, lanci, vrše obuku, za nekoliko mjeseci prekvalifikuju i naprave radnu snagu, kaže on, navodeći moguće potencijalne razloge.
Uvođenje zanimanja mesar bila je i zajednička odluka škole i predstavnika grada u Bijeljini, a zainteresovanim učenicima i upisanom odjeljenju nada se Biljana Zarić, direktorica Poljoprivredne i medicinske škole u Bijeljini.
– Ranije smo imali zanimanje mesar, ali ga dugo nije bilo. Drugi smatraju da je to djelimično i deficitarno zanimanje, da im je neophodno, pogotovo na ovom našem području. Tako smo donijeli zajedničku odluku da nam je potrebno to zanimanje, kaže ona za Nezavisne novine, dodajući da je riječ o kombinovanom odjeljenju pekar – mesar kao i u drugim školama.
Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske i vlasnik banjalučkih mesnica “Kod Laze”, ističe da su mnogi ranije bježali od ovog posla jer je bio težak zanat.
– Sada su došle mašine. Nema fizičkog rada, sada je sve faktički mehanizovano, samo treba upravljati tim, kaže on za isti medij.
Uprkos tome, rijetki se za to odluče, a Šešić krivce pronalazi u roditeljima.
– Svi hoće da im djeca budu menadžeri, da rade olovkom i papirom, da ne idu u proizvodnju, a bez proizvodnje nema života, ističe on.
Prema njegovim riječima, plate se kreću od 1.000 do 2.000 KM.
– Većinom neće da rade za platu, već za satnicu, kao na Zapadu. To je na Zapadu tako. Sada mesari to traže i ovdje. Mnogi hoće da rade i po učinku, kaže Šešić za Nezavisne novine.
