Smatralo se da je trend odlaska ljekara smanjen, međutim podaci govore drugačije. Oko 1.200 ljekara, u proteklih pet godina, napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Oni koji ostaju, rade pod sve većim pritiskom. S jedne strane, nezadovoljni statusom i odnosom vlasti, s druge suočeni s rastućim nezadovoljstvom pacijenata, jer s postojećim kadrom ne mogu dostići njihove potrebe.
U zeničkoj hitnoj pomoći osoblju pune ruke posla – a radnika nedovoljno. Nezadovoljstvo stanjem u zdravstvu u jednom trenutku čak i kulminiralo napadom na osoblje. Od tada zenička hitna ima obezbjeđenje.
AHMED PAŠALIĆ, specijalista urgentne medicine u Hitnoj pomoći Doma zdravlja Zenica
“Treba napraviti novi presjek stanja, zdravstvenim ustanovama namiriti iz fondova adekvatan broj timova prema broju pacijenata, a da se zdravstvenim radnicima omogući da rade svoj redovan rad i smanje broj prekovremenih sati. Nažalost mislim da nikada javno niko nije rekao da kada se vozite autoputem Doboj-Sarajevo samo u Zenici će ljekar izaći na teren ukoliko ne daj Bože imate potrebu za službom hitne medicinske pomoći.”
Naša zemlja nema ni približno onoliko doktora koliko joj je potrebno. Naime, samo u posljednjih pet godina Bosnu i Hercegovinu napustilo je gotovo 1.200 doktora opće medicine i specijalista. Nije više ni novac u pitanju koliko odnos prema struci i vrednovanje rada.
MARINA BERBEROVIĆ, Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH
“Liječnici su ti koji nose zdravstveni sistem, u deset kantona postoji skoro deset različitih koeficijenata. Jako je mali broj kantona koji su uspjeli ujednačiti koeficijente doktorima, a svi ostali imaju niže koeficijente, pri čemu je jedan od najnižih u Federaciji BiH u Srednjobosanskom kantonu, za skoro petinu manji u odnosu na najveći koeficijent koji je u Zenici. U Tuzli imate situaciju gdje su doktori isto najavili štrajk.”
I doktori u Srednjobosanskom kantonu najavljuju štrajk, jer pregovori za kolektivni ugovor traju mjesecima. Iz Sindikata ističu, dogovore se sa Vladom, ali finalizacija izostane.
ANTONIJELA KRIŽANAC, Sindikat doktora medicine i stomatologije SBK
“Mi smo dogovorili 10% svim doktorima medicine i stomatologije, zajedno i specijalistima, međutim pregovarački tim Vlade se vratio na ponudu koju mi odbijamo već godinu dana.”
Zbog cjelokupnog odnosa u poređenju s većinom evropskih, domaći sistem sve više liči na “protok” umjesto kvalitetne zdravstvene usluge, a tome su najmanje krivi radnici.
MARINA BERBEROVIĆ, Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije u FBiH
“Preopterećenost i veliki broj pacijenata dovodi do toga da pregled traje svega nekoliko minuta, što nije dovoljno. Tražimo da se definiše vrijeme pregleda i smanji broj pacijenata po timu porodične medicine, kako bi se rasteretili zdravstveni radnici i pacijenti dobili više vremena i bolju uslugu.”
Osim ljekara, odlazi i ostalo medicinsko osoblje. Dokaz tome su i podaci o prevodu dokumenata.
BELMA ŠATOR, stalni sudski tumač za njemački jezik
“Mnogo ljudi odlazi, prvenstveno zdravstvo, onda ide zanatlije, a treće mjesto bih rekla da je IT Sektor. Još uvijek najviše prevoda ima kad su u pitanju zdravstveni radnici. To je kvalitetan i mlad kadar.”
HARUN HODŽIĆ, dekan Medicinskog fakulteta UNZE
“Trebamo zaustaviti taj trend osipanja našeg kadra koji iškolujemo, u koje se ulaže jako puno i finansijskih sredstava.”
ANTONIJELA KRIŽANAC, Sindikat doktora medicine i stomatologije SBK
“Mi se uvijek vodimo time da mi jesmo doktori, ali mi smo u istom trenutku i pacijenti. Koliko želimo da nama to olakša posao, toliko želimo i da pacijenti imaju zaslužujuću zdravstvenu skrb.”
A da bi se iškolovao jedan specijalista potrebno je gotovo 300 hiljada maraka. U konačnici, u ovom slučaju, dijagnoza je jasna. Pitanje je samo – ima li spremnosti za odgovarajuću terapiju.
