Klanjanjem bajram-namaza širom Bosne i Hercegovine jutros u 5.49 sati dočekan je veliki muslimanski praznik Kurban-bajram. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je više od dvije hiljade vjernika ispunilo prostor džamije.
Prvog dana Bajrama, reisul-ulema organizuje i tradicionalno bajramsko čestitanje, od 9.00 do 12.30 sati, u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice na Kovačima.
Završna hutba reisul-uleme Kavazovića
Bajramsku hutbu u prepunoj džamiji kazivao je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović. Ovo je ujedno bila i završna hutba reisul-uleme Kavazovića nakon gotovo 14-godišnjeg obavljanja ove funkcije na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Nakon završetka namaza i obavljanja svih vjerskih dužnosti u džamiji, vjernici su se uputili svojim kućama kako bi pristupili tradicionalnom obredu žrtvovanja kurbana.
Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama i ogleda se u ibadetu žrtvovanja kurbana, dijeljenju kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama, te u ibadetu hadža koji se obavlja u Mekki.
Duboka poruka kurbana i suština hadža
Glavna poruka prinošenja kurbana jeste da se nešto žrtvuje kako bi se ljudi oslobodili oholosti, te kako se vjernici ne bi približavali prolijevanju ljudske krvi.
Cilj je da se komšija približi komšiji, da svako živi u radosti svog doma i domovine, te da svi budu zadovoljni pod vladavinom pravde, potpuno sigurni od svake ruke nasilja.
Prema porukama praznika, pravi musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku drugi ljudi mirni i sigurni.. Istovremeno, hadžije u Mekki, među kojima je ove godine i više od 2.200 državljana Bosne i Hercegovine, služe kao podsjetnik na neprekidno kretanje naprijed u potrazi za novom svrhom i samim izvorom života.
U tom kretanju vjernici čitaju istinsku ljudsku suštinu, jer je hadžija putnik koji se hrabro priprema za ono posljednje putovanje na ahiret.
