Malo onoga što se tokom predizbornih kampanja građanima obeća bude i ispunjeno. Iako se brojna politička obećanja ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus, glasači ne kažnjavaju one koji ne urade posao za koji su se obavezali. A odgovornost je nepoznat termin u bh. politici
Više investicija, otvaranje novih radih mjesta, zaustavljanje trenda odlaska mladih, bolji putevi, veće plate i penzije, euroatlanske integracije, samo su neka od nikada ispunjenih obećanjabosanskohercegovačkih političara koja se ponavljaju u predizbornim ciklusima decenijama.
Republika Srpska je i dalje entitet, treći entitet nije politička realnost, revizija presude po tužbi zagenocid protiv Srbije i dalje je pokušaj, kao i ukidanje konstitutivnosti naroda. I to su neka od obećanja kojima se od izbora do izbora sa bh. glasačima igra na dobro oprobanu patriotsku kartu.
“Mi građani smo njihovi poslodavci i trebali bi kao poslodavci da dobro razmislimo kome ćemo dati glas. Šta su ispunili od svoji predzbornih obećanja, ko je imao koristi od tih politika koje vode vladajuće stranke. A onda bi bilo logično ako smo odgovorni poslodavci da ćemo ih kazniti. To je isto kao i u privredi, ako loše menadžment radi, onda će ih poslodavac smjeniti”, objašnjava Vehid Šehić, član Koalicije Pod lupom za fer i pravedne izbore.
TRI DECENIJE ISTA MATRICA
Matrica se ponavlja svake dvije godine, pred opšte odnosno lokalne izbore. Političari obećavaju – građani im daju povjerenje, dođu na vlast, i onda ne urade skoro ništa. Neispunjena obećanja vidljivija su kod vladajućih partija budući da one imaju i više prilike da rade na njima.
“Ne zaboravite da SDA vlada ovim prostorima 30 godina, oni samo nisu bili na vlasti od 2000. do 2002. Godine, da HDZ vlada 28 godina, a evo 16 godina konstantno je na vlasti i SNSD. Građani bi morali konačno shvatiti šta su oni ispunili od svoji predizbornih obećanja”, podsjeća Vehid Šehić.
Treba se kloniti patriotizma političkih stranaka, dodaje on i njihove ljubavi prema svojim narodima, jer oni narode koriste samo da bi zaštitili sebe, da bi što više iskoristili materijalno taj period koliko će biti na vlasti. To je njihov motiv.
“Kada je u politici jedini motiv, kod većine, ne smijemo generalizirati, materijalni motiv da vladaju ali ne da upravljaju, onda imate državu kao što je BiH”, navodi Šehić.
Malo onoga što se tokom predizbornih kampanja građanima obeća bude i ispunjeno. Iako se brojna politička obećanja ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus, glasači ne kažnjavaju one koji ne urade posao za koji su se obavezali. A odgovornost je nepoznat termin u bh. politici.
“Da je urađeno sve što je rečeno, makar dvadeset posto od obećanja, mi bismo danas bili u svakom drugom i socijalnom i ekonomskom položaju. Međutim, nema političke odgovornosti, nema odgovornosti za javno izgovorenu riječ. Nema odgovornosti za sve ono što se obeća pred izbore u izbornoj kampanji. Ali ono što je karakteristično posebno pred ove izbore 2. Oktobra, nešto što je neprihvatljivo, nemoralno, licemjerno, jeste da pokušavaju naklonost birača ovi koji su na vlasti kupiti nekim jednokratnim pomoćima”, zaključuje Šehić.
Upravo na zlopupotrebu javnih resursa u svrhe predizborne kampanje upozorava i Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH), čiji su posmatrači u protekla dva mjeseca zabilježili više od 1.300 primjera korištenja javnih resursa za promociju stranaka i kandidata, te značajno povećanje javne potrošnje u predizbornom periodu.
Ukazali su na povećanje javne potrošnje koja se koristi za promociju stranaka i kandidata, javnih radova, te jednokratnih subvencija i izračunali da je za dva mjeseca građanima podijeljeno oko 200 miliona KM (!),mladima, penzionerima, nezaposlenima, socijalnim i boračkim kategorijama. Riječ je o davanjima tempiranim pred izbore, što u drugačiji položaj stavlja kandidate koji nastupaju iz opozicije i oni koji milione podijele građanima i tako indirektno kupuju glasove.
NAJVIŠE OBEĆAVALI SDA I DF
Prema podacima TIBiH, ukupna vrijednost javnih radova u ova dva mjeseca već je premašila godišnju vrijednost svih radova koji su po podacima Agencije za javne nabavke ugovoreni cijele prošle godine.
Takvu praksu ubuduće bi, navodi Vehid Šehić, trebalo zabraniti, jer je između ostalog riječ i očitom nepoštivanju građana, koje tako potcjenjivati jedino mogu otuđeni centri moći.
“Oni su davno otuđeni od svakodnevnog života jer većina njih je nemoralno bogata i njih apsolutno ne interesuje socijalni status građana. Da li će to građani prepoznati na ovim izborima – teško mi je reći. Pokušavam da pošaljem samo jednu poruku građanima – da se izbore za svoju slobodu i da ne podliježu pritiscima i prijetnjama. Meni je 2. oktobar borba za ljudsko dostojanstvo, da ne dozvolimo nikada više političarima da nas kupuju za jeftine pare dajući lažna obećanja, a onda zgrnu stotine hiljada maraka kroz lične dohotke, a ko zna koliko stotina hiljada za četiri godine mandata”, upozorava Šehić.
Prema podacima Istinomjera, partije koje su u proteklom mandatu bile u Vijeću ministara BiH ispunile su tek tri posto obećanja koja su dale tokom predizborne kampanje pred Opšte izbore 2018. godine!
Političke partije (SDA, HDZ BiH, SNSD, Demokratski front, Savez za bolju budućnost i Demokratski narodni savez), koje su krajem decembra 2019. godine formirale Vijeće ministara BiH, dale su ukupno 209 predizbornih obećanja koja su se odnosila na državni nivo vlasti. Nakon što su tu koaliciju napustile DNS i SBB s 11 datih obećanja, ostalo je 189 predizbornih obećanja ostale četiri partije, od kojih je u potpunosti ispunjeno samo njih šest!
Još pet obećanja ocijenjeno je kao ispunjeno, većim dijelom. Djelimično je ispunjeno 21 obećanje, a njih 47 ispunjeno je manjim dijelom. Najveći broj obećanja, njih 109, ostalo je neispunjeno, dok je jedno obećanje ocijenjeno kao neutemeljeno.
Većinu obećanja obuhvaćenih monitoringom dale su SDA 89, i Demokratska fronta (DF), 87, dok je HDZ BiH imala devet obećanja, a SNSD, koji nije imao program za Opće izbore 2018., tek četiri.
SNSD NA IZBORIMA 2018. BIO BEZ PROGRAMA
Dalio Sijah iz organizacije Zašto ne, koja radi na projektu Istinomjer, za Inforadar kaže kako je mnogo razloga zašto je ispunjeno izuzetno malo predizbornih obećanja, od samih programa koji su nerealni, do činjenice da neke vladajuće partije, poput SNSD-a, uopšte nisu ni imale jasno definisan program kako za entitetski, tako i za državni nivo.
“Tokom proteklog mandata na državnom nivou svjedočili smo konstantnim blokadama, neslaganjima o ključnim problemima, zastoju na euroatlantskom putu. S druge strane, građani u BiH izloženi su praktično konstantnoj političkoj kampanji, a situacija se još više zaoštri s početkom oficijelne izborne kampanje. Partije se često i ne trude da građanima ponude viziju, nego posežu uglavnom za populističkim metodama”, dodaje on.
Podsjeća kako procenat potpuno ispunjenih obećanja partija u Vijeću ministara BiH ni u ovom mandatu nije prešao tri posto, a takav rezultat ostvario je i saziv ovog tijela izvršne vlasti u proteklom mandatu, od 2014. do 2018. godine.
“Brojke u pogledu ispunjenih obećanja na nivou RS i realizacije mjera i principa Vlade KS donekle su bolje, ali i na ovim nivoima vlasti više od 50 posto obećanja ostalo je neispunjeno. Određeni broj partija ima svoje programe koje predstavi uoči izbora, ali se o njima tokom brojnih skupova i u kampanji malo ili nimalo razgovara. No, postoje i pozitivni izuzeci u tom smislu, ali su više sporadični”, kaže Sijah.
Pet partija –SNSD, Socijalistička partija Republike Srpske (SPRS), Ujedinjena Srpska, Narodni demokratski pokret (NDP) i Demokratski narodni savez (DNS), koje su nakon izbora 2018. godine formirale Vladu RS, dale su 222 obećanja. Nakon što je vladu ovog bh. entiteta napustio DNS, iz Istinomjerovog monitoringa isključena su obećanja ove političke partije, te je tokom treće i četvrte godine mandata praćeno ispunjavanje 149 obećanja SNSD-a (52), SPRS-a (65), NDP-a (26) i Ujedinjene Srpske (6), od čega je dok kraja mandata ispunjeno manje od pola.
Najviše obećanja dato je u oblasti ekonomije, čak 81, dok je tek po dvadesetak dato u oblastima socijalne politike i državnog uređenja. U oblastima obrazovanja, zdravstva, pravne države i međunarodnih odnosa, dato je ispod deset obećanja po oblasti.
Vehid Šehić upozorava i na to da se političke kampanje u BiH često svode na stvaranje strahova kroz koje se, kako kaže, stvara nenormalna politička atmosfera.
“A to je kriza gdje se građani počnu baviti drugim stvarima, bojeći se možda nekih nereda i nekih stvari koje smo preživjeli. Tako da ne razmišljaju šta im nude i šta je realno od tih obećanja moguće ispuniti. Nažalost, svjedoci smo da su mnoge političke stranke, bez obzira na ideologiju, nisu ispunili naša očekivanja i to je veliko razočarenje građana”, zaključuje Šehić.
inforadar.ba
