Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najveći i najradosniji pravoslavni praznik Božić, kojim se obilježava Hristovo rođenje.
Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.
Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić. Uz Badnju večer kod pravoslavaca na našim prostorima razvijene su mnoge tradicije koje su i danas žive sa svom svojom simbolikom. Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplotu. U gradovima je na Badnju veče, također, običaj unositi badnjak u kuću.
Prema običajima, pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom. Vjernici se pozdravljaju sa “Mir Božiji – Hristos se rodi”, uz otpozdrav “Vaistinu se rodi”.
U Visokom je obilježen Badnji dan, a kako je to izgledalo pogledajte u videu koji je pripremio Neven Krajišnjik:
