Obilježavanje 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine započelo je na sinoć održanoj javnoj tribini ”Istorijski značaj Dana nezavisnosti za razvoj Bosne i Hercegovine u savremenom dobu”. Gost predavač je bio akademik prof.dr.Mirko Pejanović, nakon čega je uslijedio prigodan program u organizaciji Općine Visoko i BKZ ”Preporod” Visoko, u kojem su učestvovali : Kulturno-umjetničko društvo Visoko, Gimnazija Visoko, plesna škola „Zumba Visoko“, KRG „Pirueta“ Visoko , Odred izviđača „Visoko“ i sportski klubovi.
Danas je upriličeno polaganje cvijeća na Spomen-kosturnicu poginulim borcima iz NOAR-a i na Spomen-obiležje šehidima i poginulim borcima iz proteklog rata.
U Velikoj sali Općine Visoko, održana je i Svečana sjednica Općinskog vijeća, a prigodnim govorom prisutnim se obratila općinska načelnica Amra Babić:
”Koristim priliku da Vama kao i svim građanima općine Visoko, čestitam današnji praznik. Sretan vam Dan nezavisnosti BiH.
Na današnji 1992. godine, održan je referendum o nezavisnosti BIH na kojem je od 64 posto građana Bosne i Hercegovine koji su se odazvali referendumu, 99,44 posto glasalo „za”.
Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine, tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.
Obaveza je hronološki se podsjetiti se dešavanja koja su prethodila ovom događaju.
Od sredine septembra do sredine novembra 1991. godine, oslanjajući se na općine u kojim je osvojio vlast, SDS uspostavlja tzv. srpske autonomne oblasti koje su u svim svojim djelovanjima bile nezavisne od centralne vlasti. Uslijedio je referendum srpskog naroda, 9. i 10. novembra 1991. godine, na kojem su Srbi izglasali uspostavljanje tzv. samostalne srpske republike u granicama BiH, s namjerom priključenja ostacima SFRJ. Vlada BiH iznijela je stav da referendum smatra neustavnim i nevažećim, tako da nije poduzela nikakve dalje mjere.
Kao odgovor na poteze SDS-a, HDZ BiH je 12. novembra 1991. godine proglasio tzv. Hrvatsku zajednicu Posavine u Bosanskom Brodu, a 18. novembra 1991. godine u Grudama je proglašena i tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna (HZHB).
Raspad SFRJ, nezavisnost Slovenije i Hrvatske inicirao je da Skupština BiH , 15. oktobra 1991. godine donese Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju.
Na razini Predsjedništva i Vlade BiH donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA. Ujedno, mobilizirani su rezervni odredi MUP-a BiH i upućeni prema Bosanskoj Gradiški i Bosanskoj Kostajnici da bi spriječili eventualne sukobe i napade na Hrvatsku iz BiH. Ipak, nisu uspjeli u svom zadatku, jer su ih zaustavile srpske paravojne formacije.
O sudbini republika bivše Jugoslavije, pa i Bosne i Hercegovine, intenzivno se razgovaralo i na međunarodnom planu. U holandskom gradu Den Haagu je 5. novembra 1991. održana Konferencija o Jugoslaviji nakon koje je Arbitražna komisija Konferencije donijela ocjenu kako se radi o disoluciji zemlje. U praksi je to značilo da SFRJ više nema pravni identitet na međunarodnom planu.
Evropska zajednica je 16. decembra 1991. godine usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji kojom su pozvane jugoslovenske republike da do 23. decembra apliciraju za status nezavisnih država. Predsjedništvo SRBiH je tri dana pred istek tog roka, bez glasova srpskih članova, donijelo odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SRBiH kao nezavisne države. Međutim, izvještaj Arbitražne komisije Konferencije o Jugoslaviji, uslovio je međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine provođenjem općeg referenduma o nezavisnosti pod međunarodnom kontrolom.
SDS je 9. januara 1992. godine “autonomne oblasti” formalno proglasio tzv. Srpskom Republikom Bosnom i Hercegovinom (kasnije preimenovana u Republiku Srpsku – RS) prije nego što je Skupština BiH 25. januara 1992. godine uopšte donijela odluku da se održi referendum o nezavisnosti. Potom je uslijedilo proglašenje tzv. Hrvatske zajednice Središnje Bosne 27. januara 1992. godine
Vođena uslovom Arbitražne komisije, Skupština SRBiH je na burnoj i teškoj sjednici 25. januara 1992. godine donijela odluku o raspisivanju referenduma o statusu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, Skupština SRBiH donijela je o odluku o povlačenju predstavnika SRBiH iz svih saveznih državnih organa i organizacija SFRJ.
Za skupštinsku odluku o referendumu glasali su predstavnici Bošnjaka i Hrvata, dok nije dobila podršku većine predstavnika srpskog naroda.
Dakle, od ukupnog broja (2.073.568) građana koji su glasali na referendumu za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine, za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive izjasnilo se 2.061.932. građana ili 99,44 posto (”Sluzbeni list RBiH”, br. 7; 27. mart 1992.).”
Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
Kao odgovor na Referendum, srpske paravojne jedinice su podigle u razdoblju od 1. do 5. marta barikade u Sarajevu i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima (Bosanski Šamac, Derventa, Odžak), među kojima se izdvaja Bosanski Brod, oko kojeg su se razbuktale prve oružane borbe.
Tokom marta rukovodstvo SDS-a završava pripreme za početak rata. Dovršava se formiranje “srpskih opština”, kao paralelnih organa vlasti, tamo gdje SDS nije pobijedio na izborima, i vrše se pripreme za izdvajanje srpskih kadrova iz republičkog MUP-a koji su trebali činiti srpski MUP. Potkraj marta bilježe se mjestimična puškaranja (23. marta u Goraždu; 29. marta u Kupresu, Mostaru i Derventi), da bi se sukobi od početka aprila 1992. proširili cijelom Bosnom i Hercegovinom:
Službeno, kao početak agresije na BIH, smatra se 6. april 1992. godine, kad je napadnuto Sarajevo.
Ono što je uslijedilo dobro znamo.
Besmislu rata koji je kanio uništiti jedan narod i jednu državu ispriječilo se čudo bosanskog otpora, odluka satkana od inata i od prkosa: ostati i opstati svoji na svome.
Agresija na BiH trajala je do 22.12.1995.g. kada je zvanično ukinuto ratno stanje.
Dejtonski mirovni sporazum potpisan je 21.11.1995.g. i potvrdio je BiH kao suverenu, nezavisnu državu u europskoj porodici država.
BIH je izgubila preko 100.000 života, dobili smo preko 2 miliona raseljenih, razorena sela i gradova, uništenu privredu, ratne zločine i najveći od svih oružanih sukoba izazvanih raspadom Jugoslavije, odnosno najveći oružani sukob na tlu Europe nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Visoko je izgubilo 314 sinova na branicima grada i države, 123 civilne žrtve, 38 nevine djece. Svima njima naše veliko hvala, El fatiha i nek im je lahka zemlja bosanska.
Štete u privredi procijenjene su na oko 200 milijuna eura.
U periodu agresije Visoko je pružilo utočište i primilo preko 18000 raseljenih lica.
Danas, 23 godine poslije sticanja nezavisnosti, bitka za BiH nije završena.
Naše opredjeljenje je jasno. Jedinstvena , cjelovita, nezavisna, demokratska država BiH -zajednica svih njenih naroda.
Završit ću sa porukom prvog predsjednika nezavisne BIH rahmetli Alije Izetbegovića koju je nazvao Poruka sebi:
„OSTANI USPRAVAN.
KAKO ĆEŠ POGNUTE GLAVE ISPOD ZVIJEZDA?
KOJIM GOD PUTEM DA KRENEŠ NA KRAJU ČEKA SMRT.
I SVE SE ZAVRŠAVA PROPAŠĆU.
I TI ĆEŠ UMRIJETI.
I OVAJ SVIJET ĆE UMRIJETI.
ZATO OSTANI USPRAVAN.
Sretan vam prvi mart – Dan nezavisnosti BiH. ”
Svečanost obilježavanja 1. marta – Dana nezavisnosti BiH, uveličali su i obogatili svojim nastupom učenici OŠ ”Mehmedalija Mk Dizdar” Dobrinje-Visoko i Osnovne škole za muzičko obrazovanje ”Avdo Smajlović”Visoko.
Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH nastavit će se i kroz sportske aktivnosti danas, i to od 13,00 – 16,00 sati – Fudbalski turnir predpionirskih selekcija u organizaciji Škole fudbala „Visport“ Visoko – na Gradskom stadionu „Luke“ i od 10,00 – 17,00 sati – Odredsko takmičenje u izviđačkim disciplinama, u organizaciji Odreda izviđača „Visoko“ – Plato Vatrogasnog doma Visoko.
