Stigao je i novi udar na džepove ionako do zida dovedenih građana BiH. Naime, s oko osam maraka, koliko je kilogram pilećeg filea koštao početkom godine, sada je ta cijena porasla i do deset KM, u zavisnosti od prodavnice.
Problem nestašice
Međutim, osim rasta cijene, evidentan je i problem nestašice. Sve je manje pilećeg bijelog mesa u frižiderima tržnih centara, a kao razlozi navode se zabrana uvoza bijelog mesa iz Turske i velika potražnja s dolaskom naših ljudi iz dijaspore.
Domaći proizvođači peradi godinama muku muče kako da proizvod plasiraju na tržište. Domaća piletina bila je ispod cijene, jer su tržište preplavili proizvodi iz uvoza. Mnogi su odustali od proizvodnje jer se piletina po niskoj cijeni najviše uvozila iz Turske i Brazila.
Edin Jabandžić, direktor kompanije „Madi“ iz Tešnja i zamjenik predsjednika Koordinacije udruženja peradara-živinara u BiH, za „Avaz“ kaže da je hrana za tov pilića poskupjela za 60 posto od početka godine.
– S više od 75 posto na konačnu cijenu piletine utječe cijena hrane. To je jedan i jedini razlog zašto danas imamo ovakav skok cijena pilećeg mesa. Istina je da je veći broj dijaspore u BiH, i to svakako utječe i na povremeni nestanak mesa na policama. Povećana je potrošnja, ali vjerujem da će se to stabilizirati u narednih sedam do deset dana – istakao je Jabandžić.
Dodao je da BiH nema rezervi i nema mogućnosti da fiksira cijene kao neke druge države.
– Odnosno, ima mogućnost, ali onda nanese štetu privredi. Dakle, ovo je odraz poskupljenja žitarica i vrlo loše situacije u ruralnom sektoru. Naš narod je naučio da jede dosta dobro i povoljno pileće meso. Najlošije faširano crveno meso je skuplje od najboljeg pilećeg mesa. Takva situacija je jedino u BiH i negdje više – naglasio je Jabandžić.
Prema njegovim riječima, BiH teško može kontrolirati poskupljenje pilećeg mesa.
Berzanska roba
– Nažalost, žitarice su berzanska roba u cijelom svijetu, tu je i suncokret, pa i kukuruz. Jedini način da se to kontrolira jeste da BiH stvori zalihe i da na taj način spriječi poskupljenje. Do sada na to nismo mogli računati – rekao je Jabandžić.
Na pitanje o kapacitetima peradara u BiH, Jabandžić ističe da je trenutno u Tuzlanskom kantonu oko 42 posto neuseljenih farmskih objekata za tov pilića.
– Međutim, politika cijena koja je bila u proteklom periodu, naglo poskupljenje žitarica i uvoz doveli su do toga da ljudi odustaju od peradarstva jer im se više ne isplati – zaključio je Jabandžić.
Problem je i uvoz
Prema njegovim riječima, problem je i uvoz.
– Pokušali smo na to reagirati i upozorili smo javnost da je nekolicina tržnih lanaca htjela uvesti zaleđeno pileće meso i prodavati ga kao svježe. Sve je to upitnog kvaliteta, inače odleđivanje mesa i njegova prodaja kao svježeg je nedozvoljena. Moram biti iskren i reći da inspekcije dosta dobro rade svoj posao i kontroliraju trgovce. Neke kompanije su već i sankcionirane – pojasnio je Jabandžić.
